Statistika HZZO-a pokazuje da hrvatski građani sve manje odlaze na bolovanje.
"Sve su brojke, ustvari, nešto manje, čak i ukupni dani bolovanja, prosječna dužina bolovanja, broj dnevno bolesnih", kaže Nenad Korkut, glasnogovornik HZZO-a.
Na bolovanje su najčešće odlazili građani Zagreba, Dubrovnika, Pazina i Splita. Najčešće dijagnoze zbog kojih se išlo na bolovanje su zarazne bolesti, bolesti lokomotornog sustava, duševne bolesti i kardiovaskularne bolesti.
Inspekcija zatvorila 637 bolovanja
"Svi oni koji koriste bolovanje za ono što im treba, a to je liječenje i oporavak, trebaju to bolovanje iskoristiti u punom opsegu, bolovanje treba biti dobro plaćeno, a one koji su na lažnom bolovanju treba sankcionirati", kazao je ministar Mirando Mrsić, a prenosi Dnevnik.hr.
Sankcije su učinkovite. Specijalisti više ne mogu otvarati bolovanje, a učestale kontrole u samo šest mjeseci prošle godine zaključile su 637 nepotrebnih bolovanja. Odrazilo se to i na financijama.
Poslodavci traže da se otkaz može dati tijekom bolovanja
"2011. godine smo na teret bolovanja isplatili milijardu i 16 milijuna kuna, a tijekom 2012. smo potrošili 930 milijuna kuna, tako da je to znatna ušteda", kazao je Korkut.
No, za poslodavce su postojeće sankcije nedovoljne. Oni žele zakonsku mogućnost davanja otkaza za vrijeme bolovanja, posebice bolovanja u otkaznom roku.
Štitit će se slabijega
"Nije pitanje troška za poslodavca jer to manje-više pokriva država, ali pokriva neriješeno stanje u svojoj tvrtki jer ne možete zaposliti nikog novog jer je ovaj radnik formalno još uvijek u otkaznom roku, znači zaposlen", kazao je Davor Majetić, glavni direktor HUP-a.
Kako će izmjene Zakona o radu po pitanju bolovanja u konačnici izgledati, ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras još ne može reći. Ali poručuje: "Zakon o radu je zakon koji štiti slabijega, dakle radnika i, u svakom slučaju, svi oni poslodavci koji budu onemogućavali radnike u ostvarenju svojih prava, a jedno pravo je i bolovanja, bit će sankcionirani."
