Prošle je godine u Hrvatskoj umrlo 52.706 osoba, što je 771 manje nego godinu ranije. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, glavni uzrok smrti su bolesti krvožilnog sustava, od kojih je umrlo 23.048 osoba, dok je zbog tumora, umrlo 14.210 osoba. Čak tri četvrtine smrti u Hrvatskoj uzrokovano je ovim skupinama bolesti, a preostalim smrtima su uzroci ozljede i trovanja, bolesti endokrinog i dišnog sustava i ostali uzroci, od kojih je, prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, 0,8 posto prošle godine bilo nepoznato ili nedovoljno definirano, piše tportal.
Statistika uzroka smrti je pouzdan izvor zdravstvenih informacija zahvaljujući medicinskoj dokumentaciji te suradnji mrtvozornika i liječnika preminulih osoba. Tako se zna da je prošle godine 10.195 osoba umrlo od ishemijske bolesti srca, a još njih 6137 od cerebrovaskularnih bolesti. Od raka bronha i pluća je umrlo 2957 ljudi, a od dijabetesa 2855 osoba. Hipertenzija je sada postala peti uzrok smrti u državi, a rak debelog crijeva šesti. Na desetom mjestu liste fatalnih bolesti našao se prijelom bedrene kosti.
Smrt kod muškaraca i žena
Kod muškaraca je na petom mjestu uzroka smrti zabilježena šećerna bolest, a potom bronhitis, emfizem i astma, zatim bolesti jetre i ciroze, a nakon toga zloćudni tumor prostate i hipertenzija, a na desetom mjestu se našao zloćudni tumor želuca. Kod žena su vodeći uzroci smrti ishemijska bolest srca, cerebrovaskularne bolesti i šećerna bolest. Na četvrtom mjestu je hipertenzija, na petom zloćudni tumor debelog crijeva, a na šestom zloćudni tumor dušnika i pluća. Rak dojke je sedmi uzrok smrti žena, a na popisu su još bronhitis, emfizem i astma, potom prijelom bedrene kosti i insuficijencija srca.
Prošle godine nijedna žena nije umrla od komplikacija u trudnoći, na porođaju ili u babinjama, stoji u izvješću HZJZ-a, no umrlih žena ima više od muškaraca, naročito u dobnoj skupini iznad 65 godina. Muškarci pak više umiru u dobi do 64. godine. Čak 83 posto umrlih, odnosno 43.576 ljudi u prošloj godini su bile osobe sa 65 ili više godina starosti.
Veći broj smrti zbog padova
Prošle su godine zabilježene i 2984 nasilne smrti, od čega je 2237 uzrokovano nesretnim slučajem, 679 samoubojstvom, a ubijene su 24 osobe. Među nesretnim slučajevima najčešće su smrti zbog padova i prometnih nesreća, trovanja, ugušenja i utapanja. Prošle je godine porastao broj smrti zbog padova, no to je posljedica metodoloških promjena u šifriranju osnovnog uzroka smrti, čime se želi naglasiti značaj tog uzroka smrti kod starijih osoba, a na kojeg se može preventivno djelovati, stoji u izvješću HZJZ-a.
