Više od 60 posto studenata u Hrvatskoj tijekom studija plaća školarinu, a državnu stipendiju dobije ih svega četiri posto. Hrvatska je među europskim državama gdje se školarine naplaćuju po kriteriju izvrsnosti, uz Češku, Španjolsku, Mađarsku, Austriju, Poljsku i Slovačku, a nalazi se u skupini država u kojima studenti baš i ne mogu računati s financijskom potporom države ili drugih izvora, primjerice zajmova.
Prema novom izvješću mreže Eurydice Europske komisije, u Europi još uvijek postoje velike razlike u visini studentskih školarina, stipendija i zajmova, a značajnu je promjenu uvela jedino Njemačka, ukidanjem školarina uvedenih 2007. godine, piše Novi list.
Najskuplje u Engleskoj
Najviše se školarine plaćaju u Engleskoj, gdje se školarina ne naplaćuje tijekom studija, već nakon stjecanja diplome kad prihodi studenata prijeđu određeni prag. Relativno visoke školarine plaćaju studenti u Irskoj, Italiji, Latviji, Litvi, Mađarskoj, Nizozemskoj i Sloveniji, međutim veći je i udio studenata koji primaju stipendije.
Uvjerljivo su najpovoljniji uvjeti studiranja u skandinavskim državama, primjerice Švedskoj, Finskoj ili Danskoj, gdje školarina nema, a stipendije prima između 60 i 100 posto studenata. Povoljniji uvjeti studiranja od onih u Hrvatskoj na snazi su i u susjednoj Sloveniji, gdje za 85 posto studenata nema školarina, a njih 27 posto prima stipendiju, ili u Turskoj, gdje školarine ne postoje, a trećina studenata ima pravo na financijsku potporu.
U Hrvatskoj, država je u akademskoj godini 2013./14. u potpunosti pokrila trošak studija za 38 posto studenata, dok je njih 61 posto participiralo u plaćanju školarine koja se kreće od 5.000 do 10.000 kuna godišnje. Državne stipendije dostupne su studentima po socijalnom ključu i ključu izvrsnosti, a kreću se od 500 do 1.000 kuna mjesečno.
http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Skolarinu-u-Hrvatskoj-placa-cak-61-posto-studenata
