Stope poreza na dohodak bit će manje od početka iduće godine. Osim toga premijer Andrej Plenković rekao je da će, osim manjeg poreza na plaće, 2021. početi i s nižom stopom PDV-a na hranu za sve prehrambene proizvode koji se sada oporezuju s 25 posto, piše N1.
Na socijalno najosjetljivije prehrambene proizvode već i sada plaćamo 5 ili 13 posto PDV-a. Porez na dohodak plaća se 24 i 36 posto, a od iduće godine te bi se dvije stope trebale smanjiti na 20 i 30 posto. Analitičar Ekonomskog instituta Željko Lovrinčević procjenjuje da će ta promjena smanjiti prihode lokalnih jedinica od tog poreza za približno milijardu kuna.
Najveći fiskalni gubitak pretrpjet će grad Zagreb jer se u glavnom gradu nalazi najviše viših i visokih plaća koje se oporezuju s 36 posto.
Profitirat će oni sa srednjim i višim plaćama
Ljudi koji zarađuju oko minimalne plaće ili nešto iznad toga neće osjetiti povišicu jer ni sada ne plaćaju porez na dohodak. Isto vrijedi i za roditelje s dvoje i više djece jer je, primjerice, porezno oslobođenje za oca ili majku koji koriste olakšicu za dvoje djece 8250 kuna. U takvim obiteljima zaposleni plaćaju samo 20 posto mirovinskog doprinosa. Računica na primjeru Zagrepčana, koji zbog prireza od 18 posto plaćaju najviše poreza, pokazuje da će samac s bruto plaćom od 7000 kn ili oko 5100 kuna neto dobiti 70-ak kuna više, dok roditelj s dvoje djece neće dobiti ništa.
Isto tako, samac s 15.000 kuna bruto može računati na 377 kuna povišice, ali roditelj s dvoje djece dobit će 200 kuna manje od samca, odnosno 177 kuna, jer su već i sada olakšice za dvoje djece podignule njegov neto za oko 1200 kuna u odnosu na plaću samca. Visoke menadžerske ili plaće političara od 30.000 kuna bruto za samca bi trebale porasti gotovo 950 kuna, a roditelja s dvoje djece za 750 kuna. U sredinama s manjim prirezom ili bez prireza razlika je i nešto veća.
Smanjenje stopa poreza na dohodak podebljat će, dakle, srednje i više plaće, dok se standard ljudi s nižim primanjima može popraviti povećanjem njihove bruto plaće, ili smanjivanjem troškova života. Niži PDV na hranu može to, ali i ne mora osigurati. Lovrinčević kaže da su efekti smanjenja PDV-a polovični, cijene smanjuju sustavi koji su pod direktnom kontrolom države (primjerice struja, voda i drugi režijski troškovi), dok se druga polovica poreznog rasterećenja uglavnom prelije na više trgovačke marže.
Podsjetimo, tijekom prvog punog mjeseca karantene prosječne plaće u zemlji smanjene su stotinjak kuna, ali bio je to mjesec u kojemu je država s 4000 kuna sufinancirala isplatu plaća za gotovo 600 tisuća zaposlenih. Učinak smanjenja poreza na plaće može se poništiti smanjivanjem bruto plaća, no siječanj 2021. je daleko i svašta će se s plaćama zaposlenih događati u nastavku godine.
