Godine života u Amsterdamu Vlatka Stanića su naučile odvojenom prikupljanju otpada. "Otpad od voća, povrća stavljam u kantu i nosim gore, imam svoj vrt, a papir i plastiku odvajam koliko je to moguće", objašnjava Vlatko.
A to mu omogućava jedan od najrazvijenijih sustava gospodarenja otpadom u Hrvatskoj - onaj zaprešićki. Pred zgradom su posebni kontejneri za odvojeno odlaganje.
Ministarstvo planira do 2022. smanjiti količinu otpada
"Imaju identifikacijske kartice, gdje on identificira sebe, otvara taj kontejner i u njega odlaže miješanji komunalni otpad kojeg mora platit ili druge vrste otpada koje odlaže potpuno besplatno", kazao je Željko Majcen, direktor komunalnog poduzeća Zaprešić.
Zaprešić je napravio ono što velik dio Hrvatske još uvijek čeka. Prema postojećem stanju proizvodimo više od milijun i 700 000 tona otpada. Od toga je 72% miješani otpad, a samo 28% odvojeno sakupljeni otpad. Do 2022. godine ministarstvo te planira smanjiti količinu otpada, a odvojeno sakupljanje povećati na 60 posto.
Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić smatra kako se radi o velikom izazovu. "Ono što valja imati na umu je činjenica da do ovog trenutka nažalost, temeljem svega onog što je odrađeno u desetljećima prije nas infrastruktura u RH nije bila na zadovoljavajućoj razini", kazao je Ćorić.
'Postoji problem s odlagalištima'
I zato se ministarstvo okreće EU fondovima koji bi to trebali ispraviti. A upravo nas europske regulative tjeraju da u idućih godinu dana postotak odvojeno prikupljenog otpada povećamo na 50 posto. Inače slijede penali."Ne želimo uopće kalkulirati s takvom tezom", tvrdi Ćorić.
"Da, postoji problem s odlagalištima. Da, Europska komisija može razmotriti prijavu Hrvatske sudovima, ali to je batina. Mi znamo da je u međuvremenu na raspolaganju puno mrkve za korištenje", kazala je Joanna Drake, zamjenica generalnog direktora EK za okoliš.
A mrkva je europski novac. No, da bi sustav funkcionirao, potrebno je educirati građane, jer svaka selekcija otpada kreće iz našeg doma.
