Prema službenim podacima Nacionalnog stožera civilne zaštite, u ovom trenutku od koronavirusa boluje 2305 osoba. Gotovo 600 pacijenata liječi se u bolnici, na respiratoru je 12 pacijenata, a isto toliko ih je prekjučer i preminulo od te bolesti.
Službeni podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), s posljednjim podacima od 4. prosinca, govore o 104 prijave oboljelih od gripe, od čega je polovica prijavljena u tom tjednu.
"I u jednom i u drugom slučaju riječ je isključivo o prijavljenim slučajevima bolesti, no svi parametri govore da je stvaran broj zaraženih bitno veći. Djeluje kao da su svi bolesni. Ne možete nigdje izaći, a da ne čujete da netko šmrca, kašlje, ispuhuje nos ili govori da ga boli glava", kaže Miroslav Venus, predsjednik Hrvatskog društva epidemiologa za Jutarnji list.
Trenutno, ističe, vlada ciklona svih zimskih respiratornih bolesti te da je ponekad teško na prvu znati o kojem virusu se radi.
Rinovirus, adenovirus, streptokok
Bernard Kaić, voditelj Službe za epidemiologiju HZJZ-a, ističe da je jako puno viroza te da je doista teško brojčano iskazati koliko je bolesnih od koje bolesti.
"Naravno, dio oboljelih ne ode doktoru jer ima običnu prehladu, dio se ne testira, podaci liječnika stižu sa zakašnjenjem, no dovoljno je prošetati da se stekne dojam koliko je ‘prehlađenih" kaže Kaić.
Oba epidemiologa slažu se kako je COVID i dalje prevladavajuća bolest, te da je trenutno najviše oboljelih upravo od te bolesti, no s obzirom i na cijepljenja i preboljenja, često su kliničke slike blaže tako da je i bitno manje testiranih nego što se to radilo u jeku epidemije.
Ipak, raširene su i druge virusne bolesti, poput rinovirusa, adenovirusa, respiratornog sincicijskog virusa i brojnih drugih
"Osim virusnih bolesti, primijetili smo i veći broj slučajeva streptokoka, no valja uzeti u obzir da to nisu slične bolesti. Ovdje je riječ o bakterijskoj bolesti koja se liječi antibiotikom i zato je uvijek dobro da se ode k liječniku i provjeri o čemu se radi. Naravno, streptokok ima i neke specifične simptome poput gnojnih čepića na krajnicima, povećanih limfnih čvorova… " pojašnjava Kaić.
S virusima smo se vratili u pretpandemijsko vrijeme
Gripa je u porastu, a Venus smatra kako smo se s virusima vratili u pretpandemijske godine, kada su u zimsko doba harali brojni virusi.
"Zato ih kolokvijalno i zovemo zimske viroze. Neću reći da nam je došlo na naplatu to što je manje viroza, pa i same gripe, bilo za vrijeme dvije godine epidemije, ali činjenica je da se polako sve vraća. Dakle, maska je štitila i od običnih viroza, koje nisu pronalazile put prijenosa" kaže Venus.
Što se simptoma tiče, iako su zimski virusi većinom respiratorni, gripa kao takva uglavnom dođe odjednom s izraženim simptomima. I covid je sličan.
"Druge prehlade uglavnom se sporije razvijaju, pa ih je moguće malo izdvojiti po simptomatici. Krene grebanje grla pa curi nos ili počne kašalj. Gripa uglavnom odmah počne s visokom temperaturom i općom malaksalošću, no, naravno, ovo je teorija i ne mora uvijek biti praksa", smatra Venus i zaključuje da je najvažnije prepustiti liječniku dijagnosticiranje.
Venus upozorava i na pojavu trihinele. Nakon više godina zabilježili su tri slučaja trihinele.
