Epidemiolog Bernard Kaić je danas na N1 pojasnio hoće li se Hrvatska poput Srbije naći u situaciji s koronavirusom i kakva je važnost cjepiva od gripe za spašavanje zdravstvenog sustava od kolapsa. Isto tako, komentirao je koliko je važno držanje distance te nošenje maski. Kaić kaže da je zabrinut jer virus ne posustaje s dolaskom toplog vremena kao što su se svi nadali.
"Broj oboljlih raste, a mislim da je širenje virusa nemoguće zaustaviti bez jako strogih mjera kakve smo imali u ožujku i travnju, i sigurno je da će se nastaviti širiti. Ako bude velik broj zaraženih, bit će i velik broj onih s ozbiljnijim simptomila i umrlih. Dodatni razlog zašto je sad manje hospitaliziranih je taj što smo u početku praktički sve oboljele hospitalizrali, ali smo s vremenom uvidjeli da je to nepotrebno. Ima težih i ozbiljnijih bolesti od kojih se više umire, ali pošto je potrebno ozbiljno angažirati zdravstveni sustav može se reći da je ovo najveća pošast za zdravstveni sustav", rekao je Bernard Kaić na N1.
'Nema se što plesati s virusom od kojega ljudi umiru'
Odgovarajući na pitanje koja je razlika između razdoblja od 10 dana sada imali 706 oboljelih i između onog prije tri mjeseca kada je bilo 648 oboljelih, Kaić kaže da je sve potpuno isto.
20.09.2017., Zagreb - Okrugli stol Cijepljenje, cinjenicama protiv mitova u Hrvatskom novinarskom drustvu. Bernard Kaic, voditelj za epidemiologiju zaraznih bolesti. Photo: Igor Soban/PIXSELL
"Samo što smo se tada nadali da bi se to moglo zaustaviti. Tada je tek krenuo val i postojala je nada da bi se uz jako stroge mjere moglo zaustaviti njegovo širenje. Ali po svemu sudeći, neće se ovo moć tako zaustaviti. Virus se ne može zaustaviti bez strogih mjera, ali ne bih preporučio opet stroge mjere. Ako se svi zatvorimo na mjesec dana transmisija virusa bi se zaustavila - uz ogromne štete. Stradalo je i gospodarstvo, i zdravlje ljudi, pogotovo psihičko. To se može opet napraviti, ali opet kad sve otvorimo opet ćemo imati oboljele. Treba naći najbolji mogući način da se drži pod kontrolom", rekao je Kaić, te dodao da je ples s virusom potpuno nedekvatan izraz.
Nema se što plesati s virusom od kojega ljudi umiru. Postoje nekakve naznake da bi virus mogao postati manje patogen. Ako bismo do te budućnosti uspjeli držat sve pod kontrolom spasili bismo i više života", govori epidemiolog.
Imaju li kapaciteta pratiti sve kontakte?
Po pitanju obaveznog nošenja maski, Kaić kaže da bi prema njegovom mišljenju one trebale biti obavezne u javnim prostorima. Također, Kaić bi uveo i obvezu fitičke distance, koja očito, prema njegovim riječima, ne postoji. Isto tako, epidemiolog bi smanjio dopušteni broj ljudi u zatvorenim prostorima pa kaže da kada je bila karantena da su uspjeli nakupiti 2.000 oboljelih i da je puno više bilo asimptomatskih. "Ako bi se sve oslobodilo da bi se ljudi ponašali još slobodnije, imali bismo na tisuće oboljelih i stotine po bolnicama", navodi Kaić, a na novinarsko pitanje imaju li kapaciteta pratiti sve kontakte odgovara:
"Dosegnuli smo maksimum, više od ovoga ne možemo podnijeti. Ako bude više od ovoga oboljelih, mićemo jednostavno morat pratiti kontakte. Ako mi ne uspijemo kontakte staviti u karantenu strašno je važno da se svi pridržavaju mjera. Mi znamo da je puno više ljudi bilo zaraženo nego što smo ih mi detektirali, ali stroge mjere su rezultirali time da oni nisu prenosili bolest. Zato se ljudi trebaju pridržavati mjera u svakodnevnom životu i u javnim okupljanjima."
'Važno je pridržavati se mjera'
"Važno je da se svi pridržavaju mjera kojima se sprječava širenje virusa. Mi znamo da je više ljudi nego što je detektirano bilo zaraženo, ali stroge su mjere dovele do toga da se virus nije širio. Jasno je da ne možemo ostati doma kao u ožujku, ali ljudi se trebaju držati mjera za smanjenje rizika. Fizička distanca, maske i pranje ruku - oko toga se i dalje svi slažu. Druge mjere, poput smanjenje okupljanja, su ono oko čega postoje razilaženja.
Foto: Duško Jaramaz/PIXSELL
Mi znamo da je puno više ljudi bilo zaraženo nego što smo ih mi detektirali, ali stroge mjere su rezultirali time da oni nisu prenosili bolest. Zato se ljudi trebaju pridržavati mjera u svakodnevnom životu i u javnim okupljanjima", govori dr. Kaić.
'Stjecanje kolektivnog imuniteta nema smisla'
Epidemiolog kaže da su završili s testiranjem uzetih uzoraka i da podaci pokazuju da je oko 2,3 posto osoba bilo u kontaktu s virusom. To je brojka od otprilike od 80.000 do 90.000 ljudi pa Kaić objašnjava da to znači da na jednog prepoznatog oboljelog ima 30 neprepoznatih i da se zato dovodi u pitanje smisao pobrojavanja oboljelih. Kada je u pitanju stjecanje kolektivnog imuniteta, Kaić kaže da to nema smisla jer je 30 neprepoznatih.
"Mjere za usporavanje imaju smisla. jer ako ćemo imati u tri mjeseca umjesto 80.000 zaraženih imati 500 tisuća zaraženih, imat ćemo i više umrlih i više hospitaliziranih. Treba činiti sve što se može da se širenje virusa uspori. Nema dokaza da se promijenila klinička slika oboljelih, rekao je Kaić. Od 24 osobe koje su imale dokaz da su bile u kontaktu s virusom, što je utvrđeno Eliza testom, samo dva posto je imalo tijela koja štite od virusa. Ali to je mala studija i ne možemo ništa tvrditi na temelju nje, ali imamo jak temelj za pretpostaviti hipotezu da je manje od 10 posto ljudi koji su bili u kontaktu s virusom da su stekli imunitet. Sad mi više testiramo, puno više asimptoamtskih imamo, mozda imamo na jednog zaraženog 10 neprepozantih, ali i to je puno", navodi epidemiolog za N1.
Kaić kaže da možemo očekivati porast hospitalizacije kao i težeg oblika bolesti, što znači i porast preminulih.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
