Prvo veliko istraživanje o stanju društvene svijesti tijekom svibnja i lipnja agencija Promocija plus provela je ekskluzivno za RTL. Donosimo rezultate vezane uz medije.
Koliko građani vjeruju televiziji?
Televizija
Od svih ispitanika televiziji vjeruje svaki četvrti ispitanik, odnosno njih 26,5 posto. Nešto je viši postotak onih koji joj ne vjeruju (29,1 posto), a jako je puno onih - više od 43 posto - koji imaju podijeljen odnos prema televiziji.
Televiziji više vjeruju žene od muškaraca (28 posto prema 24,9 posto), stariji (41,2 posto) i oni slabije obrazovani (36,7 posto). Najniža razina povjerenja u televiziju zabilježena je u Dalmaciji (18,3 posto), a najviša na području Zagreba i okolice (29,4 posto).
Radio
Stariji brat televizije – radio – ima nešto veće povjerenje ispitanika: 28,1 posto. Manje je onih koji ne vjeruju radiju kao mediju (26,9 posto) a gotovo je 40 posto onih s podijeljenim odnosom.
Nema značajnijih razlika u odnosu muškaraca i žena prema radiju, dok se najviša razina povjerenja i u ovom slučaju bilježi među najstarijom populacijom (39,2 posto) i među najslabije obrazovanima (32,2 posto). Veća razina povjerenja zabilježena je u regijama Sjeverna Hrvatska (31,9 posto), zagrebačkom području (31,3 posto) i Sjevernojadranskoj regiji (30,5 posto).
Dnevne novine, tjednici, portali
Ako gledamo pisane medije - dnevnim novinama se vjeruje manje od televizije ili radija. Povjerenje u njih ima oko 22 posto. Gotovo 33 posto ne vjeruje dnevnim tiskovinama, a 39,3 posto je onih koji niti vjeruju niti ne vjeruju dnevnim novinama.
Muškarci imaju višu razinu nepovjerenja u dnevne novine od žena (36,2 posto prema 29,9 posto). Razina povjerenja je dobno uvjetovana, jer se najniža razina povjerenja bilježi među najmlađima (14,6 posto), a najveća razina među najstarijima (33,4 posto). Veću razinu povjerenja dnevne novine bilježe među najslabije obrazovanima (28,8 posto), te među populacijom sa zagrebačkog područja (26,1 posto).
Tjednicima i magazinima ljudi vjeruju još manje - svega 12 posto. Ne vjeruje im više od 40 posto ispitanika, s tim da je nepovjerenje češće među muškarcima nego ženama (46,3 posto prema 37,2 posto).
Ako govorimo o novijim izvorima informiranja - zanimljivo je da se portalima kojima su izdavači dnevne novine više vjeruje - i od njihovih tiskanih izdanja, ali i od njihovih online konkurenata. Portali u vlasništvu dnevnih novina bilježe povjerenje od 17,3 posto u odnosu prema 13,9 posto za samostalne news portale.
Društvenim mrežama i YouTube kanalu se vjeruje najmanje – 9,8 posto i 12,3 posto unatoč tome što ih vrlo često koristimo.
Kako konzumiramo medije?
Osim toga koliko vjerujemo medijima, drugo važno područje istraživanja odnosi se na to kako ih konzumiramo.
Rezultati pokazuju da filmove i serije najčešće gledamo putem televizijskih programa, a gotovo dvostruko manje preko interneta i streaming servisa. Mnogi su se pronašli u tvrdnji da kod kuće više gledaju televiziju nego što koriste internet, a da njega češće koristimo preko mobitela nego preko računala.
Ako gledamo po spolu i dobi – zanimljivo: muškarce, posebno mlađe dugački članci ne privlače na čitanje, a društvene mreže su im jednako važne za informiranje kao i tradicionalni mediji. Žene se češće pronalaze u izjavi da kod kuće češće biraju TV u odnosu na internet.
Kad je riječ o načinu korištenja medijskih informativnih sadržaja, često se može čuti izjava "Čitam samo naslove članaka". To je pojava koja se češće bilježi među najmlađim ispitanicima, te među onima slabijeg obrazovanja, a regionalno promatrano u obje jadranske regije (Dalmacija i Sjevernojadranska, gdje izjava "prelistati novine uz jutarnju kavicu" češće znači pogledati samo naslove nego čitati tekstove članaka).
Gledajući prosjek, mediji u Hrvatskoj imaju relativno nisku razinu povjerenja. S tim da tradicionalni mediji (TV, radio i tisak) imaju nešto višu razinu povjerenja od news portala, društvenih mreža ili YouTube-a. Dakako, važno je koga birate slušati i gledati.
RTL sutra donosi istraživanje "Slike nacije" vezano uz religiju i religioznost.
NAPOMENA: Ekskluzivno terensko istraživanje za RTL je provela agencija Promocija plus od 23. svibnja do 15. lipnja. Istraživanje je napravljeno na uzorku od 1054 ispitanika u cijeloj zemlji. Standardna greška je +/- 3 posto, a razina pouzdanosti 95 posto.
