Željko Ivanković, ekonomski i politički analitičar, komentirao je prezentaciju guvernera HNB-a Borisa Vujčića u New Yorku. Na 15. stranici prezentacije iz New Yorka nalazi se najvažniji dio, a to je grafikon koji prikazuje strukturu inflacijama po državama, prenosi N1.
Zadnji stupac na tom grafikonu pokazuje Hrvatsku i troškove rada, poreza i profita koji su označeni različitim bojama. Čak 60 posto iznosi udio profita u ukupnom rastu inflacije u Hrvatskoj.
"Među sto grafova bacili su oko baš na taj koji pokazuje Hrvatsku i uočili taj izuzetan podatak. Vujčić je rekao svašta – da je to svuda isto, a nije; da je to bilo za prošlu godinu kad su marže dizale inflaciju, a da neće biti za ovu i plaće je naznačio kao glavni poticaj za inflaciju. Ovi što traže veću plaću, poticat će inflaciju, ukratko to to znači. Uvijek ima političkih poruka u podtekstu. Ovo nije uvezena inflacija", objasnio je.
U Hrvatskoj je uvođenje eura utjecalo na cijenu kave
Na pitanje što se krije iza tih brojki Ivanković se osvrnuo na Vujčića, rekavši da je on malo čudan čovjek. Ivanović komentira da je Vujčić rekao kako je u Hrvatskoj uvođenje eura utjecalo na cijenu kave, a onda ode u New York i govori o strukturi inflacije. Govori i o stabilnoj monetarnoj politici, a onda u Mađarskoj govori da monetarna politika utječe na nejednakost. Smatra kako određene fraze i stvari koristi i govori za domaću publiku, a nešto za inozemnu publiku. Nadodaje kako je guverner rekao da će borba s inflacijom trajati neko vrijeme. Prvo se spekulira o uzrocima i neće biti lako izaći s tim na kraj to je ono što je Vujčić zapravo poručio.
Ivanković napominje da je uvođenje eura u Hrvatsku bio politički projekt i da ne možemo znati je li to utjecalo na inflaciju. Dalje o guverneru HNB-a komentira: “Vujčić nikad neće reći ‘mi ne znamo koliko je euro utjecao na inflaciju’, a ne znamo. Tvrtke su znale da će se uvoditi euro, marže su počeli dizati tri mjeseca prije dvojnih cijena. To je proces koji je neraspetljiv, nemojmo ga ni raspetljavati, euro je uveden, navikavamo se na njega, suočimo se s inflacijom i vodimo računa o tome da je inflacija bitka u kojoj netko pokušava pobijediti, a netko pokušava ne izgubiti. Sad zastrašujuće gube siromašniji potrošači.”
Po njemu hrana je posebno veliki problem te je inflacija pogodila neke stanovike i do 40 posto. Kaže da se na temelju baze iz 2019.godine računa hrvatska inflacija. Po njemu to je nepouzdano jer se košarica potrošnje drastično promjenila.
Država i zaštita potrošača
U emisiji se pojavilo i pitanje oko toga je li država po njegovom mišljenju izgubila bitku za zaštitu potrošača od spekulativnih postupaka uvođenja eura. On smatra da tvrtke idu tamo gdje je profit i da tome teže. Bile su u neizvjesnosti dvije godine i sad ako prolazi dizanje cijena i ako se kupuje to je stvaranje rezervi. Postoji teza da profiti dižu inflaciju, a on misli kako to nije hrvatska teza nego da se ona prvotno pojavila u SAD-u prije godinu i pol dana. Takve su tamo bile okolnosti. Postoje razne inflacije. Sadašnja inflacija je druga vrsta životinje od inflacije iz Jugoslavije osamdesetih ili inflacije u Turskoj.
Inflacija je monetarni fenomen. I postoji rješenje koje znamo za nju a to je, ako inflacija iznosi četiri posto onda dignete kamatu 20 posto. Kaže kako je siromaštvo najbolja brana od inflacije. Ako nema novca i siromašni smo onda nema niti inflacije. Njegove težnje i nadanja su da će se u Istočnoj Europi proučavati što je u strukturi ekonomija moglo utjecati da ih najviše pogodi inflacija. Jedna od stvari je i ta, što ne mora biti istina, da je Hrvatska zemlja u kojoj vladaju oligopoli.
Naglasio je da su najsiromašniji podnijeli najveći teret inflacije.
