O nadolazećoj ekonomskoj krizi govori se već neko vrijeme, a kako će ona utjecati na hrvatsko gospodarstvo, potrošnju i zaposlenost valja tek vidjeti. Predviđanja su uglavnom ista te govore kako će recesija iz Njemačke vrlo brzo zahvatiti Hrvatsku. Ono što se svi pitaju jest: hoće li to biti kriza kao kobne 2008. godine?
Na tu temu sinoć je u HRT-ovoj emisiji "Studio 4" govorio ekonomski analitičar Damir Novotny. Objašnjava da se ekonomija kreće u ciklusima pa premda su gotovo pravilni, kriza se ne može predvidjeti, a od Drugog svjetskog rata do krize 2008. bilo je točno 14 ciklusa.
'DOKTOR PROPAST' TVRDI DA ZNA KADA I ZAŠTO DOLAZI NOVA KRIZA: Hrvatski ekonomisti objasnili što trebate izbjeći pod svaku cijenu
'Hrvatska ekonomska politika nije naučila lekcije iz 2008.'
Novotny objašnjava da su neki od spomenutih ciklusa trajali kraće, a neki dulje od jednog desetljeća. Kada je riječ o krizama, objašnjava ekonomski analitičar, one su trajale od šest do osam mjeseci, a ponegdje i 12 mjeseci. Jedino su u Hrvatskoj i Grčkoj trajale čak šest godina. Grčka i Hrvatska su najslabije ekonomije u Europi te su najranjivije na vanjske šokove. Novotny navodi da hrvatska ekonomska politika nije naučila lekcije iz 2008. godine te je naša ekonomija i dalje strukturirana da je osjetljiva na vanjske utjecaje. Ekonomist objašnjava da smo se u međuvremenu integrirali s velikim tržištima Njemačke i Italije, a baš ta tržišta osjećaju usporavanja.
04.02.2016., Zagreb - U Vijecnici Hrvatske gospodarske komore predstavljeno je izdanje Poslovnih ocekivanja 2016. i proglasen je dobitnik nagrade Privrednog vjesnika Gorazd Nikic za ekonomskog analiticara 2015. Damir Novotny. Photo: Goran Stanzl/PIXSELL
"Ako govorimo o te dvije ekonomije najviše će osjetiti oni koji su se uključili u nabavne lance industrija u tim zemljama - autoindustrija, industrija namještaja. To bi mogla biti mala i srednja poduzeća koja su se dobro i uspješno uključivala u međunarodne lance nabave. Drugi dijelovi hrvatske ekonomije su uglavnom pod utjecajem drugog tipa šokova - šokovi s financijskog tržišta, primjerice da poskupi novac, da se više ne mogu financirati dugovi i tu je naročito ugrožen javni sektor koji je visokozadužen, a koji kreira oko 55% radnih mjesta u Hrvatskoj. Svi ti vanjski utjecaji se mogu vrlo brzo preliti na izrazito ranjivu strukturu hrvatske nacionalne ekonomije i onda više ili manje utjecati na pojedine sektore", rekao je Novotny.
Slijedi stagnacija
"Javni sektor je bio 2008. godine zadužen 40% BDP-a da bi došao do 80% nekoliko godina kasnije. Povećavao se dug da bi se održala zaposlenost i stečena razina plaća. Sad vidimo da je proteklih nekoliko godina bio trend oporavka i odmah se javni sektor javlja s novim zahtjevima za povećanje plaća iako se nije povećala produktivnost. Privatni sektor je još uvijek slab, nije dovoljno kapitaliziran i ne može izdržati nalet smanjivanja narudžbe. Primjerice, ako se dogodi da naručitelji namještaja iz Njemačke dvije godine smanje narudžbe, kao što se to dogodilo 2008. godine, prvi na udaru će biti drvnoprerađivački sektor i jednostavno neće izdržati da preživi bez posla te dvije godine", govori Novotny u emisiji "Studio 4".
Također navodi da će stagnacija u Hrvatskoj biti posljedica stagnacije u Njemačkoj. Za stagnaciju ekonomski analitičar kaže da će se sigurno dogoditi "jer ove male stope rasta nas ne mogu zadovoljiti." S niskom razinom BDP-a po glavi stanovnika, s niskom razinom zaposlenosti (u EU-u je 73% radno aktivnog stanovništva zaposleno, a kod nas 62%), Hrvatska će ostati na dnu EU-a. Damir Novotny navodi da svi pokazatelji govore da Hrvatskoj prijeti dugotrajna stagnacija, a ne nagla recesija pa oporavak. Novotny smatra da kriza neće biti velika te vjeruje da neće doći do naglog pada ekonomske aktivnosti, kao 2009. kada su pale za sedam posto, nego će biti stagnacija.
"Stagnacija će biti teža jer se stvara dojam besperspektivnosti i zbog toga građani i neće trošiti", zaključuje Novotny.
