Izmjene devet zakona čine šesti krug porezne reforme koju su u srijedu predstavili premijer Andrej Plenković i ministar financija Marko Primorac. Cilj je, kako reče premijer, povećati životni standard građanima, naročito onima s najnižim plaćama.
No, znače li ti reformski zahvati doista povećanje plaća ili samo 'preraspodjelu'? Ekonomski analitičar Petar Vušković za Net.hr kaže da građanima neće rasti plaće, nego će im država manje uzimati.
Rast plaća ovisi o kretnjima na tržištu
''Poreznim rasterećenjem neće rasti plaće, kako se to u medijima navodi, već će građanima ostati više novca za trošenje. Država jednostavno poručuje "sada ćemo Vam manje uzimati". Rast plaća je uvijek povezan s kretanjima na tržištu, a ne odlukama Vlade. Država je shvatila da ekonomiju može pokrenuti jedino smanjivanjem poreza (tzv. Lafferova krivulja). To se i napravilo ukidanjem prireza, smanjivanjem stope doprinosa za prvi mirovinski stup te korekcijama poreza na dohodak', kazao je Vušković.
Ipak dodaje da novi, šesti krug porezne reforme treba pozdraviti.
'Treba ukinuti akontaciju poreza na dobit'
Odavno se upozorava da je u Hrvatskoj prevelik porezni pritisak na dohodak, ali i na dobit. Porez na dobit opterećuje poduzetnike, umjesto da ih stimulira. Vušković upozorava na ono što je Vlada trebala učiniti, a nije se našlo u njenoj prezentaciji porezne reforme.
''Ako želimo još nešto dobro postići reformom, onda poručite Vladi da ukine akontaciju poreza na dobit. Riječ je o ozbiljnom ograničenju za poduzetnike koji umanjuje njihovu likvidnost. Sve one koji su dobro poslovali u 2022. godini država će ih zadužiti i morat će plaćati državi unaprijed akontacije, odnosno predujmove. Time se poduzećima smanjuje mogućnost investiranja ili rasta plaća za svoje zaposlenike. Na ovakav način poduzetnici beskamatno kreditiraju državu. Apsurd je time veći ukoliko kasnite s plaćanjem akontacija, država će Vam obračunati i kamate na dug. Država treba biti partner poslovnoj zajednici. Takav odnos nije partnerski odnos'', napominje Vušković.
