Peter Tot-Đerd kao voditelj udruge za zaštitu prirode i okoliša svakodnevno prati podatke koje uređaji za mjerenje u Slavonskom Brodu pokazuju. Ono što vidi često nije dobro.
"Ljudi nisu svjesni toga - problem je u tome da kad je zrak u ljubičastom on je stvarno zagađen, a u ovom trenutku zagađenje se najviše reflektira u lebdećim česticama. A lebdeće čestice ulaze u naša pluća, a one sitnije i u krvotok. Ono što nas posebno zabrinjava je da je to onečišćenje trajalo skoro 70 sati", kaže za RTL-ovu Potragu Tot-Đerđ iz ekološke udruge Eko-integral.
Zrak je i danas vrlo loše kvalitete, a prije 10-ak dana dogodilo se ekstremno zagađenje kada su lebdeće čestice koje u sebi imaju mješavinu metala, kadmija, olova i kancerogenog benzena dosegle svoj maksimum. Tijekom jednog sata izmjerena je koncentracija od 329 mikrograma po metru kubnom, što je gotovo sedam puta više od dopuštenog.
Ekstremno zagađenje
"Ono što je zabrinjavajuće je da je grad bio u ljubičastom. To je ekstremno zagađenje. Praktično ja bih rekao ekološka katastrofa", kazao je gradonačelnik Slavonskog Broda, nezavisni Mirko Duspara.
Nije ni malo bezopasno u Slavonskom Brodu jer medicinski stručnjaci tvrde da u vrijeme kada postaje mjere povećan broj lebdećih čestica u zraku ima više hitnih intervencija te veći broj napadaja kod ljudi koji boluju od astme ili od bolesti pluća.
"WHO je kazala da dugotrajna izloženost povišenim koncentracijama lebdećih čestica utječe na povećan kardiovaskularni mortalitet i također da malo sniženje koncentracije lebdećih čestica za 10 mikrograma, da se očekuje da će se životni vijek produljiti za par mjeseci", rekao je za RTL-ovu Potragu Ante Cvitković, ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije.
Stanovnici Slavonskog Broda sve to znaju. "Ovaj problem sa zagađenjem brodskog zraka traje 12 godina. Odnosno više, ali prvo smo primijetili ponovnim radom na rafineriji", kaže Tot-Đerđ.
Blizina rafinerije
Odmah preko Save u Bosanskom Brodu nalazi se rafinerija. U bivšoj državi, tijekom 80-ih godina bila je posljednja modernizirana te je za vrijeme rata pokradena, devastirana, a i prestala je raditi. Rusi su je kupili 2006. te su 2008. krenuli s radom. Gradonačelnik Duspara tvrdi da su se tek prije par godina izborili da i rafinerija dobije mjernu postaju.
"Veći problem je u Bosanskom Brodu što su to radna mjesta, ako tamo imate 800 ili 900 zaposlenih, znate što to znači za grad od 10.000 stanovnika. Ali ni nama nije cilj ugušiti industriju, ali nam je cilj da se poštuju ekološke mjere kao u svim europskim državama", kaže Duspara.
Oči su svih ovih godina uprte u rafineriju, a s ekipom RTL-ove Potrage nisu htjeli razgovarati ni oni ni tamošnji načelnik. Osim s novinarima, oni ne razgovaraju ni s lokalnim vlastima i zato je s godinama lokalni problem postao državni. O problemu se oglasio i ruski predsjednik Vladimir Putin pa je tadašnjoj predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović poručio da je svjestan problema i da se on mora riješiti. Rafinerija ipak kreće s modernizacijom, a vlasti Brođanima obećaju čist zrak, dok je Čermaku obećan dobar posao. U ožujku 2018. pukao je stari produktovod koji je za plinifikaciju testirala Čermakova tvrtka i iz njega curi stotine litara naftnih derivata. To je navodno odgodilo završetak radova.
07.02.2021., Slavonski Brod - Postaje za mjerenje kavalitete zraka u Slavonskom Brodu danima mjere ekstremna zagadjenja koja dolaze iz bosanskobrodske rafinerije nafte. Indeks zagadjenja je u "ljubicastom", sto znaci - ekstremno oneciscen zrak! Brodjani su prisiljeni kontinuirano udisti ekstremno visoke koncentracije lebdecih cestica PM10 i PM2.5, ali i zabrinjavajuce koncentracije ozona, benzena i povecane koncentracije sumporovodika. Photo: Ivica Galovic/PIXSELL
"Ako ovdje imamo nekakve radove na produktovodu onda je red da nas se obavijesti da je plin prošao ili će proći, da će rafinerija krenuti s radom na plinskim plamenicima, ne na lož ulje ili mazut. To je ono što tražimo od ministra, ali ako vam se komisije ne sastanu po dvije i pol godine onda znate u kakvoj smo situaciji", kaže Duspara.
Rafinerija nije radila dva mjeseca - i dalje zagađeno
Grad je pisao Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja nakon što su u studenom i prosincu 2020. također izmjerene povećane vrijednosti štetnih tvari u zraku. Ministarstvo je do odgovora došlo preko veleposlanika.
"U studenom i prosincu 2020. nije bilo prerade sirove nafte, što znači da postrojenja primarne prerade nafte nisu bila u radnom režimu. Također, tehnološka postrojenja sekundarne prerade nafte nisu bila u režimu rada", stoji u odgovoru. No, radili su kotlovi za proizvodnju pare za grijanje. Iz rafinerije poručuju da su izgradili novu kotlovnicu koja ima mogućnost korištenja plina kao energenta i da su time ispunili tražene mjere. Što se tiče ostalih mjera, provodit će ih prije pokretanja postrojenja, naveli su u odgovoru Veleposlanstvu. Čini se da glavni uzrok zagađenja posljednjih mjeseci nije rafinerija.
"Institut za medicinska istraživanja 2014. napravio je studiju gdje je utvrđen doprinos različitih izvora onečišćenja. Postoje izvori onečišćenja kao kućna ložišta, promet, industrijska postrojenja i prirodni fenomeni. Tijekom zimskih mjeseci su lebdeće čestice puno veće nego tijekom ljetnih", kaže Cvitković.
Problem sumporovodika
Ranijih godina onečišćenje je bilo još i veće. No, u prva dva mjeseca ove godine uređaji bilježe prosječnu koncentraciju lebdećih čestica manjih od 2,5 mikrometra koja iznosi 42 mikrograma po metru kubnom, a prosjek na godišnjoj razini ne bi smio prelaziti 20. U 2020. je godišnji prosjek bio 21. Prosječna vrijednost većih čestica koje zovu i PM 10 bila je 27 mikrograma po metru kubnom. Da bi zrak bio čist vrijednost od 50 mikrograma ne smije se prijeći više od 35 puta. Slavonski brod je na granici. Probleme su imali i sa sumporovodikom koji se veže direktno uz industriju, ozonom i kancerogenim benzenom.
08.02.2021., Slavonski Brod - Brodjani podatke o trenutnom indeksu zagadjenja zraka mogu pratiti na velikom informativnom displeju u sredistu grada. Photo: Ivica Galovic/PIXSELL
"Sumporovodik - koncentracija je prekoračena 49 puta, a ove godine u mjesec i pol već 4 puta, Dopuštene vrijednosti se mogu prekoračiti tijekom godine 24 puta. Kad bi sad ocjenjivali vrijednosti zraka bili bi u drugoj kategoriji za sumporovodik i za lebdeće čestice PM 2.5, a za one veće od 10 mikrometara je još neizvjesno. Jer je prekoračeno 34 puta, a maksimalno je 35", veli Cvitković.
Brođani se dugo godina bore za čist zrak
Stanovnici Slavonskog Broda dugo godina se bore za čist zrak - prosvjedovali su, pisali su, bili su na Markovu trgu.
"Naravno da se bojimo. Sve ono što smo razgovarali na saborskim odborima i sastancima, dobivali smo informacije da ćemo za 33 godine saznati koji su sve to utjecaji na zdravlje. Ja trenutno nemam vremena razmišljati o te 33 godine i čekati hoće li se onda dogoditi karcinom ili hoće li biti gore. Sada trebam dobiti informaciju. Da je to opasno i da se treba pridržavati toga i toga", kazala je Ivana Smolčić Jerković iz Udruge Brodske mame.
Brođani su bili glasni, ali nisu zadovoljni onim što su dobili te navode da su rješenja prespora. "Kiša, snijeg, vjetar to nam pomaže, ali trebala bi i pomoć države", kaže Tot-Đerđ. Iz Grada poručuju da rade što i koliko mogu i da se osim s rafinerijom bore i s lokalnim zagađivačima. Riječ je o industriji, kao i deponiju smeća koji je skoro saniran. Gradonačelnik veli da već 10 godina čekaju otvorenje regionalnog centra.
"Mi smo grad u Slavoniji gdje velik utjecaj ima i poljoprivreda. Mi smo grad kroz koji prolazi autocesta i 17 i pol milijun vozila, to su velika zagađenja jer su velike brzine, isto tako u centru grada imamo granični prijelaz jako opterećen prometom", kaže Duspara te dodaje da su tražili premještanje naplatnih kućica i graničnog prijelaza, ali i bolje subvencije za promjenu ložišta u obiteljskim kućama.
"Postoji neozbiljnost ljudi koji ne žive ovdje i ne shvaćaju koji je to problem jer mi imamo sve više ljudi koji imaju alergije i problema s tlakom i srčanih bolesnika jer udišu lebdeće čestice već godinama", kaže Duspara.
Što rade Grad i županija?
Iz Grada kažu da su posadili 10.000 stabala, izgradili 25 km biciklističkih staza, energetski obnovili škole i vrtiće, gradske kotlovnice prebacili na plin. U obnovu je Županija uložila 28 milijuna kuna, dok je za bolnice otišlo još 42 milijuna.
"Tako se osim uštede energije smanjuju štetni plinovi i mislim da svi zajedno moramo ići u tom smjeru. Od Fonda smo dobili za energetsku obnovu obiteljskih kuća 60 - 40 postotak. Vjerujem da će takvih projekata biti još. Ljudi su zainteresirani, samo nama odgovara da ti odnosi budu što bolji", kazao je Danijel Marušić, HDZ-ov župan Brodsko-posavske županije. Dodaje da je izgradnja autoceste u Bosni od Doboja prema Bosanskoj Gradiški već pomogla.
Župan očekuje da će situaciju poboljšati koridor 5, od Budimpešte preko Sarajeva do Ploča, jednom kada se završi. U Ministarstvu su se za RTL-ovu Potragu pravdali obavezama, a na priču o onečišćenju u Slavonskom Brodu odgovaraju: "Što se kvalitete zraka u Slavonskom Brodu tiče, naglašavamo kako je zbog svog geografskog položaja, ali i atmosferskih strujanja, on u puno nepovoljnijem položaju od ostalih gradova u kontinentalnoj Hrvatskoj, no nije izdvojen slučaj."
Slavonski Brod nalazi se na vrhu, zatim idu Sisak, Kutina, Osijek i Zagreb. "Svi navedeni gradovi sukladno zakonu izradili su Akcijske planove ili su u izradi planovi kojima će definirati mjere za smanjenje onečišćenja i poboljšanje kvalitete zraka."
"On je u izradi i bio bi gotov da Ministarstvo nije ukinulo licencu firmi koja je to radila i sad smo prinuđeni naći drugu tvrtku da to završi. Ali od 13 mjera - 7 ili 8 koje Grad treba mi provodimo- ne razlikuje se u odnosu na ranije planove", kaže Duspara.
No, sve je to za Brođane presporo.
