Od danas je zaduživanje skuplje, a kamate na kredite bi mogle još rasti. Europska središnja banka povukla je dugonajavljivani potez i povećala referentnu kamatnu stopu, ali više nego li je najavljivala. Kako će utjecati na Hrvate, je li vrijeme za reprogram kredita i hoće li nam pomoći euro? Odgovore ima Ilija Radić.
Gotovo je, era besplatnog novca je završila. Prvi put nakon 11 godina Europska središnja banka podignula je referentnu kamatnu stopu kao odgovor na lavinu povećanja cijena.
Ministar financija Marko Primorac: "Dizanje referentnih kamatnih stopa je nešto što je bilo očekivano, mi smo već u nekoliko navrata isticali da je u borbi protiv inflacije monetarna politika učinkovitija od fiskalne."
No, iznos povećanja nije očekivan. Iako se najavljivao porast kamatne stope od 0,25 postotnog boda, povećanje je veće i iznosi pola postotnog boda. Ipak, na građane i njihove kredite to ne bi trebalo ostaviti traga.
Guverner HNB-a Boris Vujčić: "Taj prvi efekt zasada ne očekujemo da će biti. U budućnosti, ako središnja banka nastavi ovaj ciklus dizanja kamatnih stopa, u 9., 10. mjesecu u jednom trenutku je moguće da vidim prelijevanje na varijabilni dio, znači kroz porast euribora, međutim, on opet neće biti značajan."
Prema izračunu HNB-a, pri eventualnom povećanju referentne kamatne stope od 1 postotni poen, trošak medijalnog gotovinskog kredita hrvatskih građana povećao bi se do 400 kuna na godinu. Medijalni stambeni kredit građani bi otplaćivali godišnje 1800 kuna više. Naravno, sve se to odnosi na kredite s varijabilnom kamatom.
Zato ministar savjetuje: "... da pokušaju fiksirati te stope jer nas očekuje jedno neizvjesno razdoblje."
Povećanje kamatnih stopa ne zabrinjava ni sindikate, ni poduzetnike. Kažu, cilj je zaustaviti inflaciju.
Vilim Ribić, predsjednik Matice hrvatskih sindikata: "Odrazit će se i na štednju i na kamatne stope na štednju. Dakle, imate i negativne i pozitivne efekte."
Damir Zorić, direktor Hrvatske udruge poslodavaca: "Ja se nadam da će ta mjera utjecati na to da taj inflatorni pritisak se smanji."
No, porast kamata bi se puno jače odrazio na Hrvatsku da nismo čvrsto utabali put ka eurozoni, tvrdi Primorac. Od prije 6 dana na snazi je dobrovoljno isticanje dvojnih cijena, a od 5. rujna to će biti obaveza. U zadnjim minutama 2022. ćemo, uz novu godinu, odbrojavati i do eura.
Kako će ljudi plaćati u novogodišnjoj noći? Hoćemo li plaćat jednu rundu zadnju u 2022. u kunama, pa onda sljedeću u eurima?
Guverner Vujčić: "Bit će moguće to napraviti, ali zbog toga je i stavljena ova kocirkulacija još dva tjedna, tako da može se i 1. 1. u pola jedan u jutro isto platiti u kunama i u eurima, samo što će onaj kome se plaća 1. 1. morati uzvratiti eure."
Zato, građani, oprez - pod utjecajem veselja silvestarske noći preračunavati valute bit će izazovno.
