Ministarstvo zdravstva pustilo je u javnu raspravu zakosko rješenje koje će omogućiti upotrebu čitave biljke industrijske konoplje u proizvodnji, a ne samo sjemenki i cvijeta kao do sada.
Istim prijedlogom otvara se i zakonska mogućnost sadnje konoplje za medicinske svrhe, ali samo pravnim osobama koje dobiju ovlaštenje Agencije za lijekove i medicinske proizvode. To znači da će pojedinci, koji budu sadili konoplju za vlastito liječenje, i dalje činiti prekršaj i podlijegati kaznama, piše Novi list.
Proizvođači će biti ravnopravni s onima u EU
Prema predloženim zakonskim izmjenama, industrijska konoplja koja sadrži maksimalni udio THC-a od 0,2 posto moći će se koristititI u građevinskoj, tekstilnoj i kozmetičkoj industriji te autoindustriji i industriji papira, a od nje će se moći proizvoditi i gorivo iz biomase. Prema postojećem zakonu, sjemenke industrijske konoplje mogle su se koristiti jedino u prehrambenoj industriji za proizvodnju hrane i hrane za životinje, dok se preostali dio biljke uništavao.
U Ministarstvu zdravstva obrazlažu da su domaći poljoprivrednici, po pitanju iskoristivosti industrijske konoplje, tim prijedlogom stavljeni u ravnopravan položaj s proizvođačima u ostatku Europske unije. Proizvođači su, pak, iznimno zadovoljni tom novošću jer više neće biti prisiljeni bacati veći dio uroda koji, prema postojećem zakonu, ne smiju dalje prerađivati, a zbog čega su prepolovili proizvodnju. Konkretno, u 2016. godini industrijska je konoplja bila zasađena na 2.500 hektara, a ove godine na samo tisuću hektara.
Nova regulativa povećat će proizvodnju
"Očekujem da će brojke narednih godina biti puno veće. Dosadašnja je politika bila smiješna, morali smo bacati stabljike gdje ionako nema THC-a. Poznato je da se industrijska konoplja kroz povijest prvo sadila u svrhu prehrane, za izradu tkanine i koristila kao građevni materijal. Od nje se može napraviti od 20.000 do 50.000 razlilčitih proizvoda, a mi smo smjeli koristiti samo sjeme i cvijet za čaj", ističe za Novi list Josip Plavec, jedan od najvećih uzgajivača industrijske konoplje u Hrvatskoj.
Plavec dodaje da je proteklih godina mnogo investitora bilo zainteresirano za poslovnu suradnju, ali su odustali. Primjerice, jedna tvrtka iz Nizozemske otišla je u Rumunjsku gdje su joj bili ponuđeni bolji uvjeti. Biznis s konopljom u svijetu raste, ističe Plavec, a nova regulativa trebala bi podići hrvatsku proizvodnju i učiniti je konkuretnom na međunarodnom tržištu.
"Zašto bismo uvozili ono što možemo proizvoditi"
Da je ova zakonska izmjena veliki pomak i za pacijente koji se liječe medicinskom konopljom i za hrvatsko gospodarstvo, smatra i Saša Bajlo iz udruge Medicinska marihuana.
"Zašto bismo uvozili nešto što možemo proizvoditi", kaže on za Novi list te dodaje da zakonski prijedlog nije zatvorio vrata ni uzgoju medicinskog kanabisa za vlastite potrebe, jer će to biti rješavano pravilnicima.
"Vjerojatno će to u prvom koraku biti za pravne osobe, a bilo bi sjajno da se proizvodnja odobri i pojedincima. No, bojim se da to u ovom času nije realno očekivati", ističe Bajlo.
"Korak naprijed i za hrvatske pacijente"
I za Ognjena Brborovića, šefa Povjerenstva Ministarstva zdravstva koje je uvelo medicinsku konoplju u hrvatsku medicinu, ovo je "korak naprijed" za hrvatske pacijente.
Naime, u članku 4. predloženog zakona navodi se da se zabrana uzgoja biljke iz koje se može dobiti droga ne odnosi na zakonom propisane medicinske, znanstvenoistraživačke i nastavne svrhe, dok se prema članku 6. odobrenje za proizvodnju droge izdaje pravnim osobama koje imaju proizvodnu dozvolu Agencije za lijekove i medicinske proizvode za proizvodnju gotovog lijeka i tvari koja se smatra narkotikom ili psihotropnom tvari.
