Hrvatska je iz karantene izašla s približno jedan posto manje zaposlenih u odnosu na stanje koje smo imali sredinom ožujka, ali kako je naša ekonomija podložna velikim sezonskim promjenama, realniju sliku stanja na postkoronskom tržištu rada daje usporedba s istim razdobljem prošle godine, piše Večernji list.
Lani u ovo vrijeme 51 tisuća zaposlenih više
Lani u ovo vrijeme Hrvatska je imala 51.000 zaposlenih više, odnosno milijun i 578 tisuća osiguranika! Stoga je tih 50-ak tisuća radnih mjesta cijena gubitaka zbog koronavirusa, ponajprije u turizmu, trgovini, prijevozu te ostalim uslužnim sektorima.
Lani u isto vrijeme hoteli i restorani zapošljavali su tridesetak tisuća radnika više nego danas, trgovina oko osam tisuća više, prijevoz oko dvije tisuće, poljoprivreda je zadržala lanjsku zaposlenost, dok je građevinski sektor u plusu oko četiri tisuće radnika. Veliku potražnju za građevinskim radnicima i majstorima potaknuo je potres jer su vlasnici oštećenih zgrada i kuća sami krenuli u obnovu.
"Što se tiče ekonomije, ukupno smo pomogli s 30 milijardi kuna. Nikada ni jedna vlada nije tako stala iza hrvatskih radnika, poslodavaca i privatnoga sektora", tvrdi premijer Andrej Plenković, koji kampanju za novi mandat temelji na zaustavljanju epidemije i snažnoj pomoći gospodarstvu.
Druge europske zemlje također se suočavaju s velikim poremećajima na tržištu rada, a Eurostat navodi da se u mjesec dana broj nezaposlenih mladih ljudi do 25 godina povećao za 159 tisuća, a ukupan broj nezaposlenih u EU za 397 tisuća. Za razliku od Amerike, gdje je nezaposlenost eksplodirala, Europa je ipak uspjela sačuvati radna mjesta tako što je uvela širok krug subvencija, bilo kroz kraći rad bilo izravnim potporama poduzećima kakve ima Hrvatska.
I uz masovne novčane potpore, europske ekonomije također bilježe dramatično povećanje nezaposlenosti, u Hrvatskoj se od uvođenja karantene broj evidentiranih nezaposlenih osoba povećao oko 17 posto, u Austriji udvostručio, burze rada u Njemačkoj i u svibnju nabujale su za oko 169 tisuća novonezaposlenih radnika, uz približno deset milijuna zaposlenih kojima država subvencionira kraći radni tjedan. No, nakon početnog šoka, u svibnju je svuda došlo do oporavka potražnje za radnicima.
Potražnja za radom daleko ispod one prije pandemije
S Ekonomskog instituta Zagreb navode da je u Hrvatskoj razina potražnje za radom još uvijek daleko ispod one prije pandemije. Primjerice, u odnosu na svibanj 2019., u svibnju 2020. potražnja je bila niža oko 40 posto, s tim što je najmanje interesa za nekad najtraženija zanimanja - potražnja za radom prodavača, konobara i kuhara pala je 72, 85 i 74 posto u odnosu na svibanj 2019. godine. Izuzetak među tim dramatičnim pokazateljima predstavljaju zanimanja vezana za sanaciju pandemije i zagrebačkog potresa.
U odnosu na svibanj 2019. traži se 57 posto više zidara te 46 posto više medicinskih sestara, dok potražnja za liječnicima i stomatolozima raste 21 posto. Gledajući regionalno, Ekonomski institut ističe da sve hrvatske regije bilježe znatan pad, a najviše južni i sjeverni Jadran, koji u svibnju 2020. u odnosu na isti mjesec lani padaju 70 i 68 posto. Socijalni partneri počeli su pregovore o modelu subvencioniranja skraćenog radnog tjedna te se očekuje da će ovaj tjedan dogovoriti detalje.
