Prema van SDP nastoji ostaviti dojam stranke koja se želi smiriti i pripremiti za novi početak, za postbernardićevsko vrijeme, ali iznutra sve vrije. Traju manje ili više "tajni" sastanci, paktiranja, pregrupiranja. Jer stranka ni u Bernardićevo vrijeme, ali niti godinama prije, nije bila jednostavno tkivo posvećeno zajedničkom cilju, nego više okupljalište vrlo različitih osobnosti, političara različitog profila, ljudi koji su se u jakoj stranci okupljali s vrlo različitim ciljevima.
Mnogi su u noći teškog izbornog poraza zazivali i ostavku Davora Bernardića ali i cijelog Predsjedništva stranke, jer je upravo ova zadnja garnitura predsjedništva držala Davora Bernardića na poziciji lidera sve do ovih izbora, a sve povremene pokušaje da se smijeni Bernardića i redefinira smjer stranke – odlučno kažnjavala. Kako je tko kritizirao, tako je bio suspendiran iz Predsjedništva: Peđa Grbin, Siniša Hajdaš Dončić, Mihael Zmajlović i Vedran Babić.
No, ostavku je podnio samo Davor Bernadić, a v.d. je postao Zlatko Komadina, njegov zamjenik, SDP-ovac stare garde, kojeg se, uz Rajka Ostojića, smatra i najodgovornijim za opstanak Davora Bernardića i njegova načina vođenja SDP-a. Cjelokupno Bernardićevo Predsjedništvo tako ostaje funkcionirati i dalje i zapravo i diktirati tempo promjena.
Ili, kako bi rekli kritičari Bernardićeva SDP-a – oni koji su ga "smislili" i održavali na čelu stranke, i njega i njegov način upravljanja strankom, i dalje žele voditi SDP. Prije svega žele voditi implementaciju stranačkih rezultata, ma koliko bili mršavi, u Saboru. Prevedeno, žele među svojima podijeliti saborske fotelje. Nije nikakva tajna da Davorko Vidović, politički tajnik stranke i jedan od najbližih suradnika Davora Bernardića, koji se nadao mjestu predsjednika Sabora u slučaju pobjede, sada – neovisno o slabim izbornim rezultatima, želi barem mjesto potpredsjednika Sabora. Tu je i mjesto predsjednika Kluba zastupnika. Kao najizgledniji se spominje dr. Rajko Ostojić.
Peđa Grbin kao SDP-ovac koji je dobio najviše glasova trenutno najbolje kotira kao potencijalni novi šef SDP-a. No, blizu mu je i Hajdaš Dončić...
Klub zastupnika u Saboru po mjeri starog predsjednika
U svakom slučaju događa se ono što sigurno nije po volji unutarstranačkoj opoziciji. Bernardićev tim zaposjeda Sabor i dijeli funkcije, tako da će novi predsjednik SDP-a u svakom slučaju imati u Saboru dominaciju "bernardićevaca". Slično kako se i Davor Bernardić borio s Klubom zastupnika u kojem su dominirali oni koji su još čeznuli za vremenima Zorana Milanovića, tako bi i novi predsjednik SDP-a mogao zateći Klub zastupnika koji bi mu mogao pružati otpor.
Ili je SDP sada ipak sazreo i spreman se ujediniti oko – ideje opstanka? Jer ako se i s novim predsjednikom nastave rovovske bitke, spinovi i spletke kakve su dominirale u vrijeme Davora Bernardića, pa i u zadnjoj fazi Zorana Milanovića, SDP bi doista mogao izgubiti primat prve stranke ljevice.
U ovom trenutku se formiraju dvije dominantne grupacije. Prvu grupaciju čine oni koji su prvi počeli upozoravati da SDP s Davorom Bernardićem na čelu nema svijetlu budućnost, a to su, prije svega, Peđa Grbin i Siniša Hajdaš Dončić, i oni su kroz izborni rezultat doživjeli nesumnjivu satisfakciju. U drugoj grupaciji su oni koji smatraju da je dovoljno maknuti Davora Bernardića i da treba nastaviti ono što su njegovi ključni pobočnici, dr. Ostojić i Komadina, gradili dok je SDP vodio "njihov Bero".
Velika pobjeda Peđe Grbina
Peđa Grbin je zahvaljujući iznimnom broju preferencijalnih glasova, sa zadnjeg mjesta, iskočio na mjesto političara broj jedan u 8. izbornoj jedinici i postao najuspješniji SDP-ov kandidat u cijeloj Restart koaliciji. Iako se dugo tog suzdržanog i ozbiljnog pravnika smatralo nedovoljno srdačnim, nedovoljno otvorenim ili kako bi to rekli komunikacijski stručnjaci – nedovoljno nasmiješenim - za mjesto predsjednika stranke, izborni rezultat ga je definitivno vinuo na mjesto broj jedan u utrci za novog predsjednika SDP-a.
Svojedobno je bio prvi visokorangirani SDP-ovac koji je otvoreno, pod imenom i prezimenom, počeo kritizirati Davora Bernardića i način na koji vodi SDP, ali, iako je bio marginaliziran, pa i službeno suspendiran, ostao je u SDP-u, borio se na saborskim sjednicama isključivo na "liniji" SDP-a, ali nije niti krio da se želi boriti za novi SDP. Kada je završio na zadnjem mjestu izborne liste u 8. izbornoj jedinici, čak i mnogi SDP-ovci koji simpatiziraju njegov rad smatrali su da je to pretežak zalogaj čak i za njega – da naprosto nije dovoljno popularan u Istri, da neće uspjeti skupiti dovoljno preferencijalnih glasova.
Ali Grbin, ne samo da je uspio, nego je njegov uspjeh – skupljen 16.991 glas – postao svojevrsna poruka i Davoru Bernardiću i vrhu SDP-a. Bio je to znak da je to što promovira Grbin poželjno i u dubini SDP-a. Za razliku od mnogih SDP-ovaca koji ovih dana zazivaju mir i govore u rukavicama, Peđa Grbin i dalje u svojim izjavama nastavlja biti žestok i konkretan. Nije dovoljno da ode samo Bernardić, nego i Komadina i Rajko Ostojić, kao njegovi arhitekti, poručuje Grbin.
Rajko Ostojić neće se kandidirati, ali rado bi na mjestu predsjednika SDP-a vidio 'svog' čovjeka - Mišela Jakšića ili Zvonimira Mršića
Iako je Siniša Hajdaš Dončić, također sa zadnjeg mjesta, skupio drugi najjači SDP-ov rezultat, 14.485 glasova, činjenica da je župan Međimurske županije, Matija Posavec, kao neesdepeovac, skupio više – donekle narušava njegov uspjeh. Ali Hajdaš Dončić, iako ne želi govoriti o tome ima li ambicija kandidirati se za predsjednika stranke ili ne, u svojim medijskim nastupima poslije izborne noći, jasno definira recept za budućnost SDP-a, a članstvo SDP-a upravo to grozničavo priželjkuje.
SDP se mora fokusirati na tri ključna ideološka pitanja "kao svaka moderna stanka lijevog centra", izjavio je Hajdaš Dončić u velikom intervjuu na Novoj TV. "Sad ću vas iznenaditi, to nisu ustaše i partizani. To su obrazovanje, kultura i zdravstvo. Tu SDP treba nalaziti svoj budući core, to su ključne politike ljevice", rekao je Hajdaš Dončić i ubrao simpatije mnogih.
Borzan: Nađimo najboljeg među nama...
No, ni Peđa Grbin i Hajdaš Dončić, kao svojevrsni pobjednici pokreta otpora prema Bernardićevu modelu vođenja SDP-a očigledno ne misle solirati u eventualnoj borbi za mjesto predsjednika stranke. Neslužbeno se saznaje da upravo oni, zajedno s Biljanom Borzan, europarlamentarkom i popularnom SDP-ovkom koju mnogi priželjkuju na čelu stranke – vode neformalni kružok kritičara koji se žele dogovoriti oko jednog imena. Smatraju da je pogrešno ako se rastepu na previše imena, važno je skupiti se oko jednog, onog koji ima najviše izgleda za proboj na čelno mjesto i ozbiljno reformiranje stranke.
Biljana Borzan, političarka čijim se imenom počelo spekulirati još navečer, nakon prvih katastrofalnih rezultata, a zbog činjenice da je na pitanje hoće li Davor Bernardić podnijeti ostavku odgovorila s – "ne znam, ali znam što bih ja učinila" zaradila i otvorene uvrede, u izjavi za Net.hr smiruje situaciju.
"Dopustite nam da unutar stranke, u miru, nađemo najboljeg među nama. Glasači su nam poručili da traže promjene i to se mora poštovati", kaže Borzan. Za nju kao političarku, uspješnu europarlamentarku, koja živi u Osijeku, eventualni dolazak na čelo SDP-a bio bi sigurno i dramatična životna promjena i izglednije je da će biti sklona podržati nekog drugog nego pristati biti kandidatkinja. No, nema sumnje da je mnogi žele vidjeti na čelu stranke. Prije svega zbog popularnosti u svim dijelovima stranke, od juga do sjevera i istoka, dok se za Grbina i Hajdaš Dončića stalno mjeri – bi li mogli biti prihvaćeni jednako u svim dijelovima SDP-a zbog svog jakog regionalnog zaleđa.
Ostojić predlaže Mršića ili Jakšića?
Dr. Rajko Ostojić, iako jedan od "arhitekata" Bernardićeve vladavine, slovi kao jedan od mogućih kandidata. Nije nepoznato da je on bio na strani kritičara u zadnjoj fazi vladavine Davora Bernardića, smatra ga se jednim od kolovođa svojevremene pobune mladih gradonačelnika i načelnika SDP-a u kojoj su dominirali Mišel Jakšić, gradonačelnik Koprivnice, i Mišo Krstičević, gradonačelnik Ploča, da je već bio i uključen u protubernardićeve akcije, ali se onda opet vratio u Bernardićev krug i dosta je "potegnuo" na ovim izborima i izborio dobar rezultat u za SDP tradicionalno teškoj 2. izbornoj jedinici.
Činjenica je da se grupaciju Grbin-Hajdaš Dončić-Borzan smatra ekipom tzv. milanovićevaca, a zahvaljujući zadnjoj godini Milanovićeva vođenja SDP-a, mnogi strahuju od prevelikog Milanovićeva utjecaja u SDP-u i povratka milanovićevskih standarda, dr. Ostojić očito nastoji zaigrati s novim licima.
Upravo je on otvoreno, pred kamerama N1 televizije, uz imena glavnih pretendenata, spomenuo ime i Zvonimira Mršića, poznatog menadžera, ali i Mišela Jakšića, gradonačelnika Koprivnice.
Zvonimir Mršić, još jedan od potencijalnih kandidata za predsjednika SDP-a
Zanimljivo je da je Zvonimir Mršić, dugogodišnji SDP-ovac i direktor Podravke, a potom i Agrokora, i to upravo u vrijeme izvanredne uprave na čelu s Antom Ramljakom, protiv kojeg se Davor Bernardić borio sa saborske govornice, intenzivnije počeo medijski eksponirati u predizborno vrijeme, pa su mediji već i spekulirali da je upravo on kandidat za premijera, za slučaj da će Restart koaliciji trebati premijer koji ne bi bio Davor Bernardić. Ili barem za neko ministarsko mjesto. No, nije ga bilo na izbornim listama i sada mu to mnogi upisuju kao ozbiljan minus. Zašto bi Mršić došao u igru za predsjednika stranke ako se nije usudio testirati među glasačima SDP-a?
Zvonimir Mršić, kao "stari" SDP-ovac uživa veliki ugled među dijelom članstva, no činjenica jest da bi prema van, upravo u trenutku kada u Hrvatskoj raste nova ljevica i sve više građana živi na rubu egzistencije, SDP teško prezentirao povratak prema socijaldemokratskim vrijednostima s liderom koji je "igrao" u mnogih tvrtkama vezanima uz HDZ-ov politički vrh, pa i s Borg ekipom.
A kakvi su izgledi Mišela Jakšića, gradonačelnika Koprivnice? Ili nekog od drugih mladih gradonačelnica ili gradonačelnika? "Jakšiću, kao i mnogim drugim mladim SDP-ovcima, prije svega će se mjeriti jesu li nečiji projekt. Na žalost, nakon slučaja Bernardić, svi će se pitati i za Mišela Jakšića je li on zapravo 'Rajkov projekt", komentira njegove moguće domete sugovornik Net.hr-a, jedan od SDP-ovaca koji "samo želi da se stranka izvuče iz ovog gliba" i inzistira na anonimnosti.
Jakšić: Trebamo novu koncepciju za novi SDP
Mišel Jakšić, nesumnjivo uspješan gradonačelnik, u izjavi za Net.hr ne želi ni potvrditi, ali niti demantirati mogućnost svoje kandidature za čelno mjesto u stranci. On se zalaže za okupljanje 10-15 SDP-ovaca koji su najbolje prošli na ovih izborima i definiranje ključnih ciljeva. "Treba nam prije svega inventura, gdje smo i kako smo prošli. A onda trebamo napraviti novu koncepciju novog SDP-a. Vratiti se socijaldemokraciji, posvetiti se temama koje su ključne za budućnost Hrvatske, odrediti se jasno prema krupnom kapitalu, ekologiji, dati rješenja za obrazovanje", kaže Mišel Jakšić za Net.hr.
Na narednoj sjednici Predsjedništva SDP-a bit će sigurno dramatično. To će biti prva sjednica na kojoj će se Bernardićevu timu opet pridružiti suspendirani članovi, Peđa Grbin, Hajdaš Dončić, Mihael Zmajlović i Vedran Babić.
Zanimljivo je da, iako se gledateljima izvana čini da je glavnina fronte sada značajno pomaknuta u korist onih koji su među prvima upozoravali da vodstvo stranke pod Davorom Bernardićem ne ide u dobrom smjeru, još uvijek ima mnogo onih koji smatraju da je problem upravo u onima koji su "kritizirali previše".
Mišel Jakšić trenutno ne želi potvrditi, ali niti demantirati da će se kandidirati za novog šefa SDP-a
Je li stranka spremna za posve nova lica?
Kritičare Bernardićeva rada koji su doživjeli satisfakciju u izbornim rezultatima, na tijelima stranke, osobito na Glavnom odboru, koji je građen po mjeri Davora Bernardića i njegovih prvih suradnika, Komadine i Ostojića, sigurno neće dočekati ovacijama. Upravo naprotiv. Godinama se stranka gradila tako da je teško "razgradiva" ili prijemčiva za dramatične promjene.
Stoga i vanjske sugestije, primjerice ona da bi za stranku bilo najzdravije da uzme jednog osvjedočenog socijaldemokrata izvan stranačkog bazena, primjerice Borisa Jokića, zvuče kao znanstvena fantastika. Ili naglašavanje da je za budućnost SDP-a presudno da privuče što više poznatih, jakih intelektualaca lijeve provenijencije. SDP, neovisno o katastrofičnim rezultatima, još uvijek živi u svom unutarstranačkom tehniciranju i mjerenju tko je koliko dugo član stranke više nego propitivanju tko je zaista socijaldemokrat.
Iz razgovora s mnogim političarima iz vrha SDP-a posve je jasno da je svima jasno da treba naći predsjednika koji bi bio prihvatljiv svima, neovisno o grupacijama i podjelama. Istina je da ih sve u ovom trenutku povezuje grozničava želja da SDP ipak preživi, no problem je da svatko iz svih sukobljenih grupacija ima svoje "idealno" rješenje.
Jedno je sigurno, osobu koja će preuzeti SDP čeka izuzetno težak posao. Stranka će ili proći ozbiljno čistilište i trasirati svoj novi put, ili će nastaviti izumirati. Naredni predsjednik bi mogao biti onaj koji će ugasiti "svjetlo na Ibleru" ili udahnuti novi život. Izazovno, za ući u povijest. Ali i preuzimanje iznimnog rizika.
