Ministarstvo obrane prazni vojarnu Čerkezovac i daje ju Ministarstvu zaštite okoliša za zbrinjavanje radioaktivnog otpada iz Krškog, otkriva Potraga koja je u posjedu dokumenta koji dokazuje da je realizacija tog projekta pokrenuta i odvija se daleko od očiju javnosti.
Službeni dokument
Naime, oni su u posjedu zabilježbe sa sastanka Ministarstva zaštite okoliša i MORH-a čiji predmet je primopredaja vojarne iz ruku MORH-a u ruke Ministarstva zaštite okoliša.
Sastanak se dogodio 24. siječnja, a tema je bila realizacija uspostave Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada u vojnom skladištu Čerkezovac. To je u suprotnosti s izjavom ministra zaštite okoliša Tomislava Ćorića koju je dao samo dva dana prije sastanka koji je zabilježen na navedenom dokumentu. Prilikom sjednice Međudržavnog povjerenstva Hrvatske i Slovenije oko zbrinjavanja otpada iz nuklearne elektrane Krško, zajedno sa slovenskom ministricom Ankom Bratušek, Ćorić je javnosti rekao da se rješenje za odlaganje nuklearnog otpada iz Krškog još traži, a Čerkezovac će se uzeti u obzir ako se rješenje ne nađe.
"Radna skupina je dobila nalog da u narednim mjesecima izradi izvješće koje bi bilo i predstavljeno na sljedećem sastanku u okviru kojeg bi se razmatrale različite opcije i različita rješenja", izjavio je ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić 22.1.2019.
Photo: Marko Prpic/PIXSELL
Službeni odgovori u suprotnosti
"Službena informacija u kojoj saznajemo da je vojarna vraćena Ministarstvu za državnu imovinu bi bila objavljena, ali takvih dokumenata nema", govori Nikola Arbutina, načelnik općine Dvor na Uni.
MORH je pak novinarima Potrage odgovorio sljedeće u odgovoru na pitanje što planiraju s vojarnom Čerkezovac iz MORH-a odgovaraju sljedeće: "Predmetna nekretnina je neperspektivna za Oružane snage Republike Hrvatske i u postupku je predaje Ministarstvu državne imovine, koje će odrediti buduću namjenu predmetnog".
Međutim, takav odgovor je u suprotnosti službenoj bilješci sa sastanka održanog u MORH-u u siječnju u kojoj je jasno da Ministarstvo obrane zna planove za vojarnu Čerkezovac koji je u bilješci naveden kao tema sastanka i da nije istina da ga predaju Ministarstvu državne imovine nego Ministarstvu zaštite okoliša.
Ministarstvo zaštite okolišta pak ostaje pri izjavi ministara Ćorića: "Koordinacijski odbor će nastaviti tražiti rješenje o detaljnim uvjetima pod kojima bi se mogao provesti projekt zajedničkog odlagališta nisko i srednje radioaktivnog otpada, te u rujnu 2019. godine izvijestiti predsjednike hrvatske i slovenske delegacije Međudržavnog povjerenstva o tome da li su pronašli moguće rješenje oko zajedničkog odlaganja", odgovor je Ministarstva zaštite okoliša.
'Sada su prebacili problem u vojarnu'
Jedan od inicijatora pokreta otpora radioaktivnom otpadu u njegovom kraju Daniel Pavlić ispričao kako netransparentnost vladajućih u provedbi ideje o izgradnji Centra za zbrinjavanje nukelarnog otpada u Hrvatskoj prati ovaj projekt od početka.
"Krenuo sam s pokretom u 2001. godini kada sam radio kao pripravnik u gradu Hrvatska Kostajnica. Fotokopirao sam neke materijale i našao papir s radioaktivnom oznakom. Upitao sam za pojašnjenje dokumenta što mi je tadašnja tajnica u Gradu objasnila. Odmah smo, na emociju, na srce i na razum reagirali i počeli širiti informacije o tome jer ljudi nisu bili upućeni. To je bilo prije 18 godina, i evo sada se ponavlja", govori Daniel Pavlić iz Ekološka udruga EKS.
RTL
Upravo iz nepovjerenja prema ovakvom načinu dovođenja nuklearnog otpad u taj kraj, aktivisti su proteklih godina prikupili 13 tisuća potpisa protiv odlagališta Majdan, na Trgovskoj gori, kako su tada predviđali planovi Vlade. Čerkezovac je smješten na istoj gori, samo 15 kilometara niže.
"Sve studije koje su tada rađene su vrijedile za loakciju Majdan i one su propale. Sada su prebacili problem u vojarnu koja je u vojnoj oblasti. Ako odete tamo naići ćete na vojničku stražu. Oni su to uspješno i vješto zagradili kako civili ne bi priči tome", govori gospodin Pavlić.
U skladu s europskim direktivama?
Tajnovitost pod kojim se odvija realizacija Centra za odlaganje radioaktivnog otpada nije u skladu s Nacionalnim programom provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada koji između ostalog jamči transparentnost i rano uključivanje građana u proces donošenja odluka, kako je to zajamčeno u dokumentu.
"Predmetni nacionalni program predstavlja sigurno i dugoročno održivo rješenje pitanja zbrinjavanja radioaktivnog otpada u skladu s najboljim svjetskim praksama, visokim međunarodnim standardima i EU direktivama", kazao je Ivo Milatić, državni tajnik Ministarstva zaštite okoliša i energetike na sjednici Vlade 9. studenog 2018.
Vlada je program usvojila obvezujući se postupati u skladu s europskim direktivama i najboljim svjetskim praksama koje podrazumijevaju suradnju s lokalnom zajednicom i transparetnost. Navedeni državni tajnik koji je to na sjednici Vlade konstatirao, prisustvovao je nedavnom sastanku o kojem svjedoči dokument, a o kojem načelnik općine Dvor na Uni, u kojoj se nalazi Čerkezovac – nema pojma.
Photo: Patrik Macek/PIXSELL
Fond za Nuklearnu elektranu Krško
"Početkom ove godine imao sam kontakt s direktorom Fonda za financiranje izgradnju iz nuklearne elekrtrane Krško jer je imenovan za novog direktora. Bivšem direktoru je mandat završio te mi se novi direktor javio kako bi se upoznali te nismo pričali o trenutačnoj temi", kaže načelnik Arbutina.
Naime, riječ je o Fondu za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklerane elektrane Krško, koji je osnovan 2007. godine. Kao suvlasnik nuklearke HEP je u njega dužan uplaćivati 14 milijuna i 250 tisuća eura godišnje.
"Hrvatska elektroprivreda d.d. redovno uplaćuje propisani iznos sredstava u Fond. To je jedina obveza u vezi sa zbrinjavanjem radioaktivnog otpada iz NE Krško koju HEP ima", odgovor je Hrvatske elektroprivrede.
'Što dalje s objektom'
Procjena je da će ukupni troškovi skladištenja i odlaganja svega nuklearnog otpada iz Krškog biti 870 milijuna eura, a od toga je gotovo 12 milijuna eura predviđeno za program educiranja i informiranja javnosti, javne rasprave i uključivanje javnosti u proces odlučivanja. Direktor Fonda sudjelovao je na sastanku o primopredaji vojarne Čerkezovac sa svrhom uspostavljanja Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada o kojem javnost nitko nije obavijestio.
"Sastanak u MORH-u je bio preliminarni u kojem je vojska izvijestila da je objekt neperspektivan. Na sastanku se razmatralo što da se dalje planira s objektom", ispričao je Hrvoje Prpić iz NEK-a.
Rano uključivanje javnosti u procese odlučivanja jasno je naznačeno u strateškom dokumentu, a na tri mjesta se spominje Direktiva Vijeća 2011/70/Euratom o uspostavi okvira Zajednice za odgovorno i sigurno zbrinjavanje istrošenog goriva i radioaktivnog otpada koja također uključuje sudjelovanje stanovništva u procesu odlučivanja. No, mještane Dvora na Uni kao da nitko ne čuje.
Nitko ih ne sluša
Građani su stava da ne vjeruju da takav otpad može biti siguran, a ne povjerenje izaziva činjenica da dugogodišnje protivljenje lokalne zajednice nitko ne uzima u obzir.
"Nama novci ne trebaju. Oni ih mogu sebi uzeti i negdje drugdje ostavljati otpad", kaže Dragana Nišević iz Dvora na Uni, a sličnog je stava Pejo Gravranović: "Kada bi se to napravilo po propisima to bi trebalo biti sigurno, no da li će se to napraviti tako, u našoj državi više nije sigurno".
"Svi uporno tvrde, kao i ovi naši u Dvoru u općini, da to nije istina i da ljudi to pričaju bezveze. Nitko nam ništa nije došao reći kako će biti, ali čuli smo da će biti gore", kaže Ankica Grčić iz Dvora na Uni.
A na upit koliko je do sada uloženo u informiranje javnosti odgovor je sljedeći: "Na odnose s javnošću uloženo je jedan i pol milijun kuna", govori Hrvoje Prpić, direktor Fonda NEK.
AFP
Nema skladište, ali imao udio u nuklearki
U Nacionalnoj strategiji piše da lokacija Čerkezovac tek treba biti potvrđena kao mjesto za radioaktivni otpad, zbog čega je iznenađujuć dokument u kojem je precizno kao tema sastanka navedena realizacija uspostave Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada u vojnom skladištu Čerkezovac.
Danas Republika Hrvatska nema skladište za nuklearni otpad, ali ima 50 postotni udio u nuklearnoj elektrani. Mi smo se obvezali preuzeti pola ukupnog otpada proizvedenog u nuklearnoj elektrani Krško od prvog dana kada je ova zajednička elektrana puštena u rad, te je riječ o zalihama radioaktivnog otpada uskladištenog tijekom 38 godina rada.
"Nisko i srednje radioaktivni otpad koji je nastao tijekom cijelog rada elektrane od prvog dana do danas, nalazi se na lokaciji elektrane Krško. U količinama, to je danas sakupljeno 2200 kubičnih metara otpada. Na žalost, nemamo nikakvih informacija kada će se otpad maknuti jer mi nismo ni na kojoj razini uključeni u razvijanje odlagališta niti u jednoj Republici", kaže član uprave Nuklerane elektrane Krško Hrvoje Perharić.
Potrebno je tri do pet godina
U ovom trenutku popunjeno je 90 posto kapaciteta skladišta. A do 2023. godine i Hrvatska i Slovenija je dužna preuzeti po 1100 kubika, a zatim 2043., godine kada je predviđen završetak rada elektrane, zbrinuti cijelu nuklearku. Tada će to biti visokoradioaktivni otpad koji se mora odložiti duboko u zemlju.
Na pitanje koliko je po njegovoj procjeni potrebno vremena za izgradnju takvog odlagališta, Peharčić odgovara: "Od trenutka kada je sva administracija složena i uredna bez koje se ne može raditi sama gradnja mogla bi trajati od tri do pet godina".
Međutim, to vrijeme Hrvatska nema. Papirologija nije ni počela, a regulatorno tijelo koje bi trebalo provoditi nadzor nad vađenjem dokumentacija Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost, Vlada je ukinula prije mjesec dana, te su njezine nadležnosti prebačene na MUP. MUP na upit Potrage nije odgovorio, a u prostornom planu RH Trgovska gora nije označena kao prostor za izgradnju odlagališta srednje i nisko radioaktivnog otpada, a kamoli visokoradioaktivnog.
Ispunjenost zakonskih preduvjeta?
A kada je riječ o sastanku s kojeg je i spomenuta bilješka, zanimljiva je prisutnost privatne tvrtke pod imenom Urbanistički institut Hrvatske. Direktor upozorava prisutne s problematikom ucrtavanja odlagališta u prostorno plansku dokumentaciju.
U telefonskom razgovoru direktor tvrtke Urbanistički institut Hrvatske rekao je Potrazi da ne može dati nikakve informacije o tome za koga i što radi, te koja je bila njegova uloga na tom sastanku. U točki 6. Nacionalnog programa piše kako Republika Hrvatska vidi lokalnu zajednicu kao partnera u realizaciji ovog projekta.
U dokumentima spominje se i naknada lokalnoj samoupravi i ulaganje u održivi razvoja zajednice, kako i po kojim kriterijima, tu Uredbu Vlada još nije donijela. Isto tako, ne postoji niti dokumentacija koja bi potvrdila Čerkezovac kao lokaciju za radioaktivni otpad, pa to MORH i Ministarstvo zaštite okoliša ne sprečava da u tajnosti stvari rješavaju prečicom.
Zakonski preduvjeti za radioaktivni otpad u Čerkezovcu ni izdaleka nisu ispunjeni, no u dokumentu koji posjeduje Potraga piše kako će Ministarstvo zaštite okoliša preuzeti objekt za tri mjeseca u svrhu uspostave Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada.
