Opasni goveđi kebab koji je povučen s tržišta nije stigao iz spornih farmi u Poljskoj gdje su ubijali bolesne krave i zatim prodavali meso. Međutim, meso je povučeno jer se sumnja na zarazu ešerihijom koli, salmonelom i ostacima lijekova.
"Ovo meso što je povučeno znači za njega je nadležna Sanitarna inspekcija, ali mi primamo informacije iz zdravstvenog sustava. To je meso iz drugih klaonica, odnosno iz druge klaonice u Poljskoj. S obzirom da mi nismo nadležni za meso koje se nalazi u retoranima to morate pitat sanitarnu inspekciju", kazao je Tomislav Tolušić, ministar poljoprivrede.
Meso za kebab u Hrvatsku je stiglo preko slovenskog distributera. 3 ugostiteljska objekta koja su ga kupila odmah su ga vratila, pa ga sanitarna inspekcija nije zatekla u prometu.
"Ne znam o čemu se radi. Morate pitati ministarstvo poljoprivrede i inspekciju, u svakom slučaju sve što je sumnjivo sve što može bit štetno za zdravlje dobro da je povučeno", rekao je Milan Kujundžić, ministar zdravstva.
A u Hrvatskoj se uglavnom jede kebab iz uvoza, kažu nam jedini proizvođači domaćeg kebaba iz Petrinje. Teško im je konkurirati uvoznom jer se gleda cijena, a ne kvaliteta.
"Mi konstatno pokušavamo radit s hrvatskim sirovinama. Imamo poteškoće sudjelovat na tržištu. Zašto imate poteškoće? Zato što je sama ulazna sirovina koja je kvalitetna izuzetno dosta i skupa", kaže Mario Uhitil, voditelj proizvodnje kebaba,
Postoji skuplji kebab i na stranom tržištu, ali on sa svim troškovima također ne konkurira pa se u Hrvatskoj većinom jede meso loše kvalitete.
"Što se tiče uvoznih mesa, to se uglavnom radi s mesom trojkom. Znači skuplja se klaonički otpad i ostale stvari, to se sve zajedno melje. U procesu se to napuca kojekakvim kemijskim dodacima da je meso stabilno i da buja na roštilju", kaže Mario Uhitil.
A razlika kvalitetnog i lošeg kebab mesa vidljiva je golim okom.
"Tekstura pravog kebaba mora biti takva da bude rupičast, zato što ima u svom sastavu više mesa, dok je uvozni kebab onako više skroz glatki i nema tih struktura rupičastih po sebi", kaže Antonio Krizić, kebab majstor.
Zato je odluka na krajnjim potrošačima da odaberu kakvu će kvalitetu mesa jesti.
Postoji mogućnost da u Hrvatskoj još ima zaraženog mesa
I dalje postoji mogućnost da u Hrvatskoj ima zaraženog mesa. U odgovoru sanitarne inspekcije za RTL stoji kako su u utorak u poslijepodnevnim satima dobili dodatnu informaciju o dodatnoj distribuciji tog spornog mesa u Hrvatsku. Sanitarne inspekcije su u tijeku i ako se utvrdi da se to sporno meso nalazi na tržištu, ono će odmah biti povučeno. Ukoliko se utvrdi da je moglo doći i da je došlo u kontakt s kupcem protiv vlasnika ugostiteljskih objekata će biti podignut optužni prijedlog. Iz sanitarne inspekcije zasad ne otkrivaju o kojim se količinama radi te gdje bi sporno mjesto moglo završiti.
Odgovor sanitarne inspekcije prenosimo u nastavku:
"Sanitarna inspekcija redovito provodi službene kontrole subjekata u poslovanju s hranom i provodi službena uzorkovanja hrane u skladu s godišnjim planom rada koji se donosi na temelju procjene rizika. Godišnje sanitarna inspekcija provede od 10.000 – 14.000 nadzora u području sigurnosti hrane i uzorkuje oko 2500 - 3000 uzoraka hrane. U slučaju utvrđenih nesukladnosti ili neispravnih uzoraka redovito se poduzimaju zakonom propisane mjere: naređuje se otklanjanje nedostataka, zabranjuje se stavljanje na tržište hrane i po potrebi provodi postupak opoziva i povlačenja, te poduzimaju prekršajne mjere.
U protekle dvije godine sanitarna inspekcija uzela je ukupno 735 različitih uzoraka mesa i mesnih pripravaka, od čega 75 uzoraka junećeg/goveđeg mesa. U 75 ispitanih uzoraka je u 2 uzorka potvrđena Salmonella, te jednom uzorku utvrđena je E. coli. Detaljnim pregledom rezultata službenih kontrola iz protekle dvije godine sanitarna inspekcija uzela je 16 uzoraka mesa porijeklom iz Poljske od čega 9 na bazi junećeg mesa i svi ispitani uzorci su ispunjavali propisane mikrobiološke kriterije.
Osim planiranih službenih kontrola sanitarna inspekcija redovito postupa po prijavama i obavijestima koje zaprima kroz sustav žurnog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (EU RASFF – sustav). Putem tog sustava redovito se izmjenjuju informacije o neispravnim proizvodima između svih zemalja članica EU obzirom da se to tržište smatra jedinstvenim i promet među zemljama članicama dopušten je bez dodatnih uvoznih kontrola. U Republici Hrvatskoj Ministarstvo poljoprivrede je nacionalna kontakt točka (NKT) za Sustav žurnog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (RASFF) i ono upravlja i koordinira sustavom u Republici Hrvatskoj (HR RASFF), te prosljeđuje informacije ostalim dionicima sustava među kojima je i sanitarna inspekcija Ministarstva zdravstva kao kontakt točka (KT).
Informacije koje pristižu u HR RASFF sustav mogu biti rezultat inspekcijskih nadzora tijekom provođenja službenih kontrola (uključujući i monitoringe) u objektima koji posluju s hranom ili hranom za životinje, kako u RH tako i u drugim zemljama članicama EU te trećim zemljama. Subjekti u poslovanju s hranom mogu također tijekom provođenja samokontrole utvrditi neke nesukladnosti te ako su one takve prirode da predstavljaju rizik za potrošače dužni su obavijestiti nadležnu inspekciju ili direktno HR RASFF sustav.
U konkretnom slučaju vezanom za mesni proizvod kebab Uprava za sanitarnu inspekciju Ministarstva zdravstva zaprimila je putem HR RASFF-a u petak 08.02.2019. i subotu 09.02.2019. dvije obavijesti u kojima je navedeno da je službenim kontrolama u Sloveniji u mesnom proizvodu kebab utvrđena prisutnost Salmonella spp. i E. coli. Jedna obavijest se odnosi na tvrtku Alebon (proizvođača: Efes-pol, PL 30214101 WE), a druga na tvrtku Dunya (proizvođač: Dunya doner kebab Sp-zoo, PL 30120301 WE), a što je distribuirano u tri različita ugostiteljska objekta u RH.
Iz dostupnih službenih podataka nije razvidna povezanost s objektom koji se nedavno spominjao u medijima vezano za klanje životinja bez veterinarskog pregleda (Eko-pol, PL 14160202 WE).
Slijedom zaprimljenih obavijesti sanitarna inspekcija obavila je nadzor u sva tri ugostiteljska objekta koja su navedena u distributivnim listama, te tijekom istih sporni proizvodi nisu zatečeni u prometu jer su ugostiteljski objekti po zaprimanju informacija od slovenskih dobavljača vratili sporan proizvod koji su imali na zalihama.
Dodatno, putem HR RASFF-a 12.02.2019. u popodnevnim satima, sanitarna inspekcija zaprimila je naknadne dodatne informacije o dodatnoj distribuciji spornog proizvoda i inspekcijski nadzori su u tijeku. Ukoliko se u prometu zatekne sporna hrana inspekcija će zabraniti korištenje i narediti neškodljivo zbrinjavanje, te protiv odgovornog subjekta podnijeti optužni prijedlog. Isto rako se nastavljaju i redoviti inspekcijski nadzori u okviru nadležnosti, a vezano za provjeru porijekla, zdravstvene ispravnosti i sljedivosti hrane na tržištu RH.
U spornim proizvodima utvrđena je prisutnost patogenog mikroorganizma Salmonela i E. coli koja je pokazatelj lošijih higijenskih uvjeta proizvodnje i prerade. Činjenica je da je prisutnost utvrđena u smrznutom proizvodu koji prije konzumacije mora ići na termičku obradu što znatno smanjuje rizik za potrošača ako je ista dobro provedena. Međutim rezultati analize ne udovoljavaju pripisanim mikrobiološkim kriterijima, te se proizvodi kao takvi se ne mogu nalaziti na tržištu je predstavljaju moguću opasnost posebice ukoliko termička obrada nije dobro provedena ili je došlo do križne kontaminacije.
Kako smo naveli NKT za RASFF sustav je Ministarstvo poljoprivrede koje na temelju svih zaprimljenih obavijesti koordinira sustav i objavljuje informacije za potrošače koje se načelno objavljuju kada postoji mogućnost da je hrana završila kod krajnjeg potrošača. U konkretnom slučaju, do sada raspoložive informacije ne ukazuju da je hrana došla do krajnjeg korisnika."
