Hrvatski sabor u četvrtak će obilježiti svoj Dan, spominjući se 8. listopada 1991. kada je prvi saborski saziv jednoglasno donio povijesnu Odluku o raskidu svih državnopravnih veza Hrvatske s bivšom državom SFRJ. Donio ju je nakon što je prethodnoga dana istekao tromjesečni moratorij na njegovu Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti od 25. lipnja 1991. te nakon što su zrakoplovi JNA bombardirali Banske dvore u kojima je bilo smješteno tadašnje državno vodstvo na čelu s predsjednikom Franjom Tuđmanom.
Nakon himne i minute šutnje obratit će se Sanader
Zbog sigurnosnih razloga, svoju povijesnu sjednicu Sabor je 8. listopada 1991. održao u zgradi Ine u Šubićevoj ulici u Zagrebu.
Odlukom saborskog Predsjedništva, Dan Hrvatskog sabora obilježit će se izvođenjem hrvatske himne Lijepa naša domovino, minutom šutnje i obraćanjem predsjedavajućeg, potpredsjednika Sabora Ante Sanadera.
Prošle godine 8. listopada obilježavao se kao Dan neovisnosti, bio je državni blagdan i neradni dan, novim kalendarom blagdana utvrđeno je da će obilježavati kao Dan Hrvatskoga sabora, spomendan i radni dan.
Izvješće pravobraniteljice za ravnopravnost spolova
U radnom dijelu sjednice, Sabor će raspraviti izmjene Zakona o akvakulturi te Izvješće o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova u prošloj godini. Pravobraniteljica navodi da je prošle godine u Hrvatskoj ubijeno 13 žena, deset su ubili bliski im muškarci, a u većini analiziranih slučajeva obiteljskog nasilja okidač za ubojstvo, teško ubojstvo ili prijetnje ubojstvom bila je odluka supruge da napusti supruga, odnosno da mu se usprotivi.
Pravobraniteljica Višnja Ljubičić konstatira kako nadležna tijela prečesto nisu bila u stanju prepoznati taj okidač, pa im je reakcija bila spora ili neadekvatna što je značajno doprinijelo izlaganju žena povećanom riziku od femicida.
Zbog nasilja u obitelji, prošle je godine prekršajno prijavljeno 6, 3 posto manje osoba nego godinu prije (njih 9. 626), s druge strane značajno su porasla kaznena djela u obitelji i među bliskim osobama. Analizom podataka MUP-a, zabilježeno je gotovo 4.500 takvih djela što je za čak 28 posto više nego godinu prije. U njima je stradalo 4.641 žrtava, što je za 27 posto više u odnosu na 2018.
Raste broj pritužbi na spolno uznemiravanje
Iako je porastao i broj stradalih muškaraca, nerazmjerno više porastao je broj stradalih žena.
Ljubičić upozorava na trend značajnog porasta broja osoba koje joj se pritužuju na spolno uznemiravanje, uglavnom u području rada i zapošljavanja.
Povećan broj pritužbi lani je evidentirala iz sustava državne uprave, „s tim da je najviše rastao broj prijava iz velikih sustava kao što su zdravstvene ustanove, MUP i MORH, ali i iz ostalih tijela sustava državne uprave i javnih institucija – Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), Državni zavod za statistiku, FINA, Carinska uprava i slično“.
