Državni proračun za 2012. ipak će biti manji za 3,4 milijarde kuna u odnosu na godinu prije, a ne 4,6 milijardi kuna kao što je Vlada ranije najavila u smjernicama na osnovu kojih se proračun i radio. Nisu uračunati pojedini projekti koji se financiraju iz Europske unije, u iznosu od 600 milijuna kuna, jer nemaju učinak na ukupne rashode i na deficit - potrošnja je pokrivena prihodima iz EU fondova. Proračunski deficit ove bi godine trebao biti za pet milijardi kuna manji nego u 2011.
Premijer Zoran Milanović uvodno je kazao kako se Vlada prilikom sastavljanja proračuna za ovu godinu držala smjernica, no da je ipak morala povećati rashode u odnosu na prvotne projekcije, prema kojima su oni trebali biti 117,6 milijardi kuna.
"Ovih 600 milijuna koji su preraspoređeni odnose se na razvojne projekte - regionalne i projekte EU, za pomoć pri zapošljavanju, tu su i poticaji u poljoprivredu za 2011. godinu", kazao je Milanović dodajući da su poticaji obveza nastala lani, a isplaćuju se u ovoj godini.
"Proračunski deficit bi trebao pasti ispod 3 posto BDP-a, tj. na deset milijardi kuna", dodao je.
Izjavio je i kako će ova Vlada obavezno srednje školstvo realizirati financijskim pomoću, ponajprije financiranjem prijevoza učenika za što se treba izdvojiti oko 100 milijuna kuna.
Štednja sama po sebi nikad nije bila dovoljna, istaknuo je nadalje, dodajući kako smo "godinama slušali frazu da je proračun razvojan i socijalan". On je, pak, za proračun ove Vlade ustvrdio da je human, ali je realan.
Milanović je izjavio da su pojedine stavke proračuna i proračun sam toliko kompliciran sustav da ga "prosječan um katkada ne može shvatiti".
Privatizacijom će zaraditi dvije milijarde
Ministar financija Slavko Linić kazao je kako će deficit države pasti na 2,8 posto BDP-a.
"Deficit je takav da nas neće bitno ugrožavati i nećemo se približavati ukupnom zaduženju od preko 50 posto BDP-a, da nemamo javni dug od 50 BDP-a što ima za posljedicu probleme s kreditnim rejtingom, rast cijene kapitala i dolazimo u trenutak kad dugovi postaju takvo opterećenje da ne možemo niti razmišljati o vraćanju dugova", izjavio je Linić.
Na prihodovnoj strani pomoći će planirane dvije milijarde koje Vlada planira zaraditi na privatizaciji, što Linić ističe kao prednost jer "nećemo premostiti manjak zaduženjem, nego imovinom, pomoću koje će se servisirati potrošnju koja je veća od prihoda poreske politike".
"Boljim gospodarenjem imovinom smanjujemo potrebe za kreditiranjem", rekao je i dodao kako se rodiljne naknade, dječji doplatak i invalidnine neće mijenjati.
Rezalo se na programima koji nisu bitka za nova radna mjesta i investicije i okrenuli se se potrošnji sredstava iz EU, napomenuo je Linić.
Iz Ministarstva financija doznaje se, pak, da Vlada planira da se HPB dokapitalizira sredstvima koja bi se dobila Europske banke za obnovu i razvoj, a onda bi se državni udio prodao. Vlada priželjkuje da taj udio kupe mirovinski fondovi koji bi u tu svrhu novac povukli iz inozemstva. Mirovinski fondovi su vrlo zainteresirani, tvrde u Ministarstvu.
Croatia osiguranje bi se privatizirala putem javnog natječaja i Vlada će nastojat zadržati 25 posto plus jednu dionicu.
Privatizirat će se i druga poduzeća, a sigurno se neće privatizirati more, obale, vode, jezera, šume, nastojat će se poljoprivredna zemljišta također ne prodavati već eventualno davati z koncesiju. Privatizirat se neće ni strateški monopoli, primjerice na prijenos energije, nafte i njenih derivata te plina.
Rezanje rashoda
Planira se ušteda od 1,95 milijarde na plaćama i to na posebni dodacima koji se odnose na sve što nema veze za kolektivnim ugovorima. To su uglavnom dodaci za rad na EU programima, jer su pojedinci dobivali između 5 i 20 posto na plaću, ali i dodaci u obrazovanju te najviše u zdravstvu. Na njih je ukupno odlazila 1,1 milijarda, a ukidanjem rada na određeno vrijeme bi se trebalo uštedjeti 400 milijuna kuna, ukidanjem prekovremenog rada 200 milijuna kuna u proračun, dok bi se smanjenjem posebnih uvjeta rada trebalo uštedjeti 90 milijuna kuna.
Ukoliko se na tome ne ostvari planirana ušteda onda će Vlada ići u pregovore da se uklone dodaci u kolektivnim ugovorima, inače ne bi dirali božićnice i regrese za 2012. godinu.
Ministarstvo će kontrolirati obračune svih prihoda putem Fine.
Nadalje, najveći gubitnici su poljoprivrednici i Hrvatske željeznice: poljoprivrednicima će se odrezati 817,3 milijuna kuna subvencija (iznosit će 2,8 milijarde kuna umjesto 3,6 milijarde), a HŽ-u se smanjuju subvencije za 284,7 milijuna kuna te se smanjuju i kapitalne pomoći za HŽ u iznosu od 258,7 milijuna kuna.
Subvencije su u odnosu na 2011. godinu ukupno smanjenje za 14,6 posto, odnosno 933,5 milijuna kuna.
Zaduživanje i prihodi
Dogovorom između Hrvatske narodne banke, banaka i Ministarstva odlučeno je da će se izdati trezorski zapis u visini od 6 milijardi kuna. Banke bi trebale svoje depozite koje imaju van države povući u Hrvatsku, jer vani je pričuva gotovo beskamatna. To bi, prema projekcijama, trebalo smanjiti pritisak na tečaj, povećati deviznu likvidnost i donijeti zaradu bankama. Kamate na trezorce iznosit će oko 5 posto, a bit će izdani na godinu i pol te dvije godine.
Što se tiče financiranja, planira se zaduženje od 21 milijarde, pola na domaćem, pola na stranom tržištu, a dodatne dvije milijarde kuna koje su potrebne za financiranje proračuna dobit će se privatizacijom.
Očekuju se prihodi od poreza i doprinosa od gotovo 109 milijardi kuna.
Kreditnoj agenciji Fitch također je obećano da će se u slučaju rasta i povećanja prihoda ići na daljnje smanjenje deficita i da to neće olabaviti kontrolu potrošnje.
Što se, pak, tiče rashoda za godine koje dolaze - očekuje se da će oni u 2013. godini porasti za oko 2 milijarde više, na 120,2 milijarde kuna, a u 2014. na 122,6 milijarde kuna, zbog obaveza prema Europskoj uniji.
http://static.issuu.com/webembed/viewers/style1/v1/IssuuViewer.swf
Open publication - Free publishing - More dokument
