Odlučeno je jednoglasno - radnici Kraša neće u zajedničko preuzimanje dionica s braćom Pivac.
''Osnovni razlog za takvu odluku je nemogućnost Kraš ESOP-a da u slučaju zajedničkog djelovanja s Pivcem osigura održivu financijsku konstrukciju za sudjelovanje u postupku preuzimanju Kraša'', pojašnjava Zrinka Vrhovski, prokuristica Kraš-ESOP-a.
Braća Pivac nisu htjeli ništa komentirati, tek su poručili za RTL: "U Pivca se ništa ne mijenja, kod nas je uvijek isto."
Oni su najveći pojedinačni dioničari s 30, 7 posto dionica. S druge strane je Kraš ESOP, kojeg čini oko 1100 radnika, s 18,45 posto udjela u tvrtki.
''Osnovni i primarni cilj postojanja KRAŠ ESOP-a je očuvanje učešća radnika Kraša kao dioničara u vlasničkoj strukturi Kraša. Time se štite radna mjesta, ali i materijalna i ostala prava u kompaniji'', kaže Zrinka Vrhovski, prokuristica Kraš-ESOP-a.
S dionicama Kraša se i dalje intenzivno trguje.
''Promet je do ovog trenutka 10 milijuna kuna, cijena se održala na nekih 1000 kuna. U odnosu na promet od 68 milijuna kuna u jednom danu može se činiti malen, no to je uobičajen promet za sve dionice u jednom danu, tako da ovih 10 milijuna kuna nije uopće malo'', kaže Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze.
Više od 18 posto udjela već ima Nebojša Šaranović, misteriozni beogradski poduzetnik. Vlasnik je kompanije proizvodnja kartona i papira Kappa star limited sa sjedištem na Cipru. Da nije Kraš jedina čokolada govori i podatak da je u sastavu njegove grupacije Jaffa i Banini. Šaranović je poznat i kao kralj papira zbog proizvodnje kartona i papira.
Zagrebačku burzu je itekako probudio. Od dobrovoljne ponude braće Pivac za preuzimanje, prije 20-ak dana, ukupno se protrgovalo s 350 milijuna kuna dionica Kraša.
''Ovo je sigurno jako uzbudljivo razdoblje. Mislim da se nikad nije dogodilo u našoj povijesti tri različite strane koje se bore u većinski udio u kompaniji. Zato je ova priča Kraša donijela veliki uzmah i za druge dionice'', kaže Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze.
Tijesnu bitku tako vode radnici Kraša i Šaranović s 18,45, odnosno 18,43 posto udjela, dok braća Pivac trenutno vode s 30,73 posto.
Stručnjak za korporativne financije Andrej Grubišić u razgovoru za RTL Danas rekao je da današnja odluka radnika ne iznenađuje.
''Radnici nemaju financijskih sredstava da bi mogli pratiti tu transakciju. Mesna industrija Pivac je rekla da u slučaju da oni imaju želju, a nemaju sredstva, da su spremni isfinancirati transakciju, no onda bi trebali ući u jedan međuvlasnički sporazum gdje bi regulirali međusobne odnose. Išli oni s Pivcem ili ne, oni imaju korektne odnose s mesnom industrijom i mislim da oni neće biti na nikoji način oštećeni".
Braća Pivac ne žele ničim otkriti svoju taktiku, a Grubišić kaže kako očekuje da će dati javnu ponudu.
''30 dana nakon njenog isteka oni mogu nesmetano kupovati dionice Kraša. Ono što bi me jako iznenadilo da daju ponudu koja će biti približna cijeni kojom se danas trguje. Sve iznad 600 kuna za Kraš ulazi u zonu izrazito napete evaluacije i svatko tko bi ga preuzimao po većoj evaluaciji morao bi imati vrlo jasan plan kako će iskoristiti sve sinergijske efekte. Stvarno je intrizično povećati dionice Kraša", kaže Grubišić.
Odvjetnički ured koji zastupa Šaranovića je u jednom priopćenju eksplicitno rekao da on nema namjeru dati javnu ponudu za preuzimanje dionica. Grubišić kaže kako to sugerira da je njegov interes prisiliti nekog od dioničara da otkupi njegov paket.
"Tu se stvari kompliciraju obzirom na relativnu evaluaciju koju je on dosad plaćao za dionice. Po današnjoj cijeni to sugerira da je kompanija evaluirana otprilike 15-ak puta iznos njene operativne zarade. On je po mojim brzinskim izračunima na dionice potrošio +/- 30-ak milijuna eura, s tim da je dokapitalizacija kompanije u prosincu 2018. bila na upola manjoj evaluaciji i u međuvremenu se nisu desili nikakvi intrinzični razlozi koji bi opravdali ovakav rast cijene dionica."
Grubišić kaže kako ESOP nema namjeru prodavati dionice. Je li to dobra odluka ili nije, u to ne želi ulaziti.
''Ako postoji netko tko je spreman platiti 1000 kuna za dionicu, ja mislim da je to dobar poslovni potez, a loš onoga koji to kupuje", zaključuje Grubišić.
