Projektirao ih je čuveni arhitekt Hermann Bollé, građene su punih 38 godina, a od 1917. krase zapadni dio mirogojskog groblja. Njegove arkade jedan su od najljepših primjera zagrebačke arhitekture, zbog čega su, kao i cijeli Mirogoj, zaštićene kao kulturno dobro.
Originalna je Bolléova ideja bila da okružuju groblje sa svih strana, no to se tada zbog nedostatka sredstava nije moglo ostvariti. Čini se, međutim, da će se barem dio te zamisli konačno provesti u djelo, piše Večernji list.
''Gradit ćemo nove mirogojske arkade na južnom dijelu do Lašćine'', najavio je nedavno direktor Gradskih groblja Patrik Šegota.
Posao projektiranja pothvata povjeren je Marijanu Hržiću, uglednom arhitektu koji se već bavio uređenjem glavnog gradskog groblja pa tako potpisuje i gradnju mirogojskog krematorija otvorenog 1985. godine, kao i 780 metara dug kolumbarijski zid od opeke dovršen lani, koji čini svojevrsnu ogradu između Mirogoja i Remetske ceste. Od opeke u zemljanim tonovima bit će i nove arkade kako bi se nastavilo u duhu Hermanna Bolléa, a posadit će se i bršljan kako bi što više sličile originalnima.
''S unutarnje strane zida koji čini arkade nalazit će se kolumbarijske niše jer u posljednje vrijeme mnogo je krematorijskih ukopa pa je za to potrebno osigurati prostor. Unutar samih arkada bit će grobnice u kojima će se moći nalaziti šest grobnih mjesta. Na postojeće arkade nastavljat će se nekoliko stotina metara kolumbarijskog zida i novih južnih arkada. Sve zajedno riječ je o potezu dugom malo više od kilometra i bit će to, s obzirom na značaj Mirogoja, velik graditeljski pothvat'', objašnjava Hržić.
