Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) izdalo je ovog tjedna Izvješće o porodima u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj 2017. godine prema kojem se jasno vidi demografske reforme političara za sada ne funkcioniraju.
Prema podatcima izvješća HZJZ-a, 2017. godine rođeno je najmanji broj djece u ovom stoljeću. Živorođena je 36.581 beba, odnosno za gotovo tisuću manje od 2016. godine kada je rođeno 37.493.
Prije deset godina rađalo se sedam tisuća djece više. Konkretnije 2008. godine rođeno je 7.195 više djece nego danas. Najviše djece u ovom stoljeću rođeno je 2009. godine, a radi se o 44.515 beba.
Između 2009. i 2013. godine bilježi se pad od gotovo četiri tisuće rođenih koji se nastavlja i idućih godina. Taj demografski pad se poklapa s recesijom, tj. posljedicama recesije koje su pogodile Hrvatsku i Europu.
Hrvatice rađaju sve starije
Gledano prema dobi majke, Hrvatice rađaju sve starije. U 2017. godini najviše je bilo rodilja u dobi od 30 do 34 godine (34%). Zatim žene od 25 do 29 godina (28%), a na trećem mjestu su žene u starosti od 35 do 39 godina (18%). Ostali porodi imaju manji udjel.
U Hrvatskoj se već niz godina bilježi sve manji broj poroda u mlađim dobnim skupinama i porast u starijim dobnim skupinama. To je povezano sa socijalno-ekonomskim prilikama mladih koji u sve kasnijoj dobi dobivaju mogućnost zapošljavanja i rješavanja stambenih pitanja. Stoga se sve kasnije odlučuju na stvaranje obitelji. Sve manji broj žena se odlučuje za rađanje u dobi koja je, prema biološkim i medicinskim kriterijima, optimalna za rađanje.
Promjene vezane uz smanjenje udjela djece koju su rodile žene u dobi ispod 20 godina te povećanje broja majki iznad 35 godina bilježe i druge zemlje u okruženju.
Između 30.122 rodilje u kojih je evidentiran podatak o dosadašnjim porodima bilo je 38% prvorotki (ukupno 11.389), 39% drugorotki (ukupno 11.833 rodilje) i 23% žena s tri ili više ranijih poroda (ukupno 6.900).
Cijelo Izvješće o porodima u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj 2017. može pročitati OVDJE.
