Državni zavod za statistiku (DZS) u petak je objavio prve službene rezultate Popisa stanovništva 2021. Prema prvim rezultatima, na dan 31. kolovoza 2021. ukupan broj stanovnika u Hrvatskoj iznosio je 3.888.529 osoba. Broj kućanstva bio je 1.438.423, a stambenih jedinica 2.350.444.
Je li objava prvih rezultata Popisa 2021. "jedan od najcrnjih dana u suvremenoj hrvatskoj povijesti", kako tvrde neki političari te što se nalazi u korijenu smanjenja broja stanovnika govorili su u HRT-ovoj emisiji "U mreži Prvog" Damir Plesac iz DZS-a, Državna tajnica središnjeg državnog ureda za demografiju Željka Josić i demograf Ivan Čipin.
'Pokucali smo na svaka vrata'
Plesac iz DZS-a je naglasio da je popis temeljito i stručno pripremljen te da se DZS držao "apsolutno svih preporuka Eurostata i UN-a". "Mogu apsolutno tvrditi da je on vjerodostojan", dodao je Plesac za HRT.
Kazao je i da razumije neke gradonačelnike koji tvrde da njihovi gradovi imaju veći broj stanovnika, nego što je popisano, jer "svatko ima svoju računicu". "Tako su iz MUP-a ili nekih drugih izvora oni imali svoj broj. Mi možemo reći i ponoviti da smo ušli u svaku kuću, pokucali na svaka vrata i popisali maksimalan broj stanovnika. Jasno je da u svakom popisu može biti i onih ljudi koji su popisani, a nisu se trebali popisati. A ima i onih ljudi koji se nisu popisali, a trebali su se popisati", poručio je Plesac.
Istaknuo je da je Državni zavod za statistiku morao raditi kontrolni popis odmah nakon popisa, no situacija oko covida je bila izuzetno teška i u takvoj situaciji jednostavno nije bilo moguće nastaviti s kontrolnim popisom.
Govoreći o popisu u Gradu Zagrebu, u kojem se također smanjio broj stanovnika, Plesac je kazao kako je i ta brojka realna, jer se veći broj ljudi iselio i zbog potresa, dok se u nekim četvrtima broj povećao.
'Ovaj Popis je znak na uzbunu'
Državna tajnica središnjeg državnog ureda za demografiju Željka Josić kazala je da demografi već nekoliko desetljeća upozoravaju na veliki pad stanovništva u Hrvatskoj, dodajući da je ovaj Popis i "znak na uzbunu jer je prirodni prirast doista negativan".
Ipak, kazala je da je to bilo i za očekivati, pogotovo nakon otvaranja granica i ulaska Hrvatske u Europsku uniju, kamo migrira sve veći broj mladih zbog boljih plaća i uvjeta u drugim državama. "Niz tih čimbenika utječe na ovu sliku koju trenutno imamo, na broj stanovnika i to upozorava sve razine da se svi trebaju uključiti da se pozabavimo tim problemom", poručila je Josić, dodajući da ne može reći da se po tom pitanju ne radi ništa.
"Radi se, ali u dvije, tri ili četiri godine jednog mandata ne možemo napraviti značajna čuda. Činjenica je da sve što se radi mora se nadopunjavati, izgrađivati i jednostavno poticati da sve mjere i projekti koji se rade budu svima dostupni i budu na razini cijele Republike Hrvatske", kazala je Josić.
'Hrvatska ima negativni demografski momentum'
Demograf Čipin kazao je da se može reći da je ovaj popis stanovišta jedan od najcrnjih dana u suvremenoj hrvatskoj povijesti.
"Zavisi iz koje se perspektive to gleda. Nama demografima je bilo sasvim jasno da će brojevi ovim popisom biti ovakvi. Ja sam očekivao, recimo, nešto više od 3,9 milijuna stanovnika. Ono što je popis pokazao je da je negativan prirodni prirast pridonio za četrdeset posto smanjenje stanovnika, a negativne netom migracije za čak šezdeset posto. Što će biti u budućnosti, za broj stanovnika u sljedećih deset godina, sigurno će to biti i manje nego što je danas, a za koliko će biti manji to ovisi o rađanju, umiranju i migraciji", poručio je. Čipin je naglasio da Hrvatska ima "negativni demografski momentum".
"Naša dobna struktura je nepovoljna i ona će otežavati ikakve buduće mjere koje bi mogle davati neke značajne pozitivne rezultate", dodao je.
