Hrvatska vlada ispravno postupa kad zaustavlja ilegalne migrante na svojim granicama, rekao je Hini glasnogovornik vladajuće danske Socijaldemokratske stranke, poznate po strogoj useljeničkoj politici.
Rasmus Stoklund smatra da je pristup hrvatske vlade u zaustavljanju ilegalnih migranata na granici ispravan i nije želio komentirati kritike nekih organizacija na metode kojima se navodno pritom koristi hrvatska policija.
"Bilo bi jednostavno za mene kao danskog političara da sjedim ovdje i kritiziram situaciju jedne druge članica Europske unije koja se prva suočava s problemom", rekao je Stoklund i naglasio kako Danska pomaže zemlje članice EU-a koji se suočavaju s pokušajima ilegalnog useljavanja.
Sukob kultura
Stoklund je u razgovoru s Hinom branio strogu useljeničku i integracijsku politiku u Danskoj i ocijenio da je danski pristup useljavanju sve prihvaćeniji u Europskoj uniji.
"Posljednjih godina smo donijeli vrlo jasnu strategiju izbjegavanja da nam se svake godine ponavlja da dočekujemo izbjeglice s Bliskog istoka i afričkih zemalja", kazao je. "Mi smo svjedoci sukoba kultura u mnogim područjima. Najveći sukobi se odnose na područja odnosa prema radu, općih sloboda ili kako bi djeca trebala biti odgajana", rekao je Stoklund za Hinu.
Danska inače ima reputaciju jedne od najsretnijih zemlja svijeta, ali zadnjih godina privlači pozornost svojom strategijom "nula izbjeglica". Parlamentarni zastupnik vladajućih Socijaldemokrata (Socialdemokraterne) objasnio je kako je dugoročni cilj zakona donesenih ove godine smanjenje zahtjeva za azilom u Danskoj na nultu točku.
"Mi vodimo pregovore s različitim zemljama izvan Europe u kojima bi se formirali centri za osobe koje traže azil u Danskoj. Mi bismo ih onda poslali u te centre, u slučaju da se domognu Danske i onda bi u tim centrima bio rješavan njihov status".
Danski su mediji prije koji tjedan objavili da vlada o tome pregovara s Egiptom, Eritrejom, Ruandom i Etiopijom.
Podrška sve većeg broja članica EU-a
Prije dvije godine samo je 2716 ljudi zatražilo azil u Danskoj, osam puta manje nego 2015. godine. Iako inicijativa prolazi u Danskoj, u međunarodnoj zajednici izaziva zabrinutosti. Po UNHCR-u, "protivna je međunarodnim načelima suradnje o izbjeglicama". Stoklund, pak, očekuje da će ovakav postupak obeshrabriti one koji se namjeravaju uputiti u Europu, a novac koji bi se uštedio na dugogodišnje zbrinjavenja useljenika koji nemaju pravo na politički azil utrošio bi se na razvojne projekte u zemljama porijekla.
Kad je u pitanju moguća kriza oko izbjeglica iz Afganistana, Stoklund je izrazio zadovoljstvo što većina EU zemalja zastupa isti princip kao Danske - izbjeglicama treba pomoći u susjednim zemljama u kojima se trenutno nalaze prije nego što se upute prema Europi.
"Na posljednjem sastanku Europskog vijeća smo bili vrlo sretni kad smo uvidjeli da nijedna europske zemlje na želi odaslati signal izbjeglicama iz Afganistana da dođu u Europu. I mislim da sve to skupa nije nikakva novost. Zemlje su shvatile da situacija poput one iz 2015. nije održiva", rekao je Stoklund u razgovoru za Hinu.
'Politička korektnost pogrešno se shvaća'
Komentirajući često negativne reakcije na dansku useljeničku i integracijsku politiku, poput uvođenja tzv. geta za dijelove grada s visokim postotkom stranaca, Stoklund je rekao kako se u Danskoj otvorenije pristupa nekim problemima nego drugdje.
"Mi u Danskoj govorimo otvoreno o ovim problemima i mislim da se pojam političke korektnosti krivo shvaća i čini nemogućim otvorenu i iskrenu raspravu o problemima", kazao je. "I to onda završava paradoksom da ne govorimo o problemima osoba iz migrantskog miljea, kao što se govori o pravima homoseksualaca ili žena koje trpe nasilje u obitelji, nego se brani tzv. stav većine u tim zajednicama", zaključio je.
Socijaldemokratski političar, čije je stranka ovog tjedna dodatno postrožila integracijska pravila koja predviđaju obavezni rad za strance koji se smatraju nedovoljno integriranima, a primaju socijalne povlastice, objasnio je kako cilje stroge politika prema strancima ima sprječavanje stvaranja paralelnih društava.
"Promjenom integracijske politike smo pokrenuli neke procese koji se nisu mijenjali desetljećima. Mi smo uspjeli smanjiti probleme u određenim naseljima i pokrenuli proces protiv stvaranja izoliranih društava", naglasio je.
"Uspjeli smo stvoriti neku vrstu ravnoteže. Ako imate škole i vrtiće gdje djeca neće biti samo okružena djecom iz useljeničkih obitelji, to će i njima i roditeljima pružiti šansu da se bolje integriraju. Ali to je dug proces, tek smo na početku", smatra Stoklund.
