Odredom koji je, prema izjavama sudionika Janka Bobetka, u početku imao oko pedeset boraca, zapovijedao je Vlado Janić Capo. Osnutak sisačkog odreda označio je početak organizirane narodnooslobodilačke borbe u Hrvatskoj, u kojoj je aktivno sudjelovalo više od 500.000 hrvatskih građana, ističe se u povijesnim pregledima.
Izvori navode da je 22. lipnja 1941. također osnovana partizanska grupa od oko 30 boraca u okolici Vrgorca, na čijem su čelu bili komunisti Jozo Martinac i Drinko Tolić.
Dan antifašističke borbe obilježava se 22. lipnja od stjecanja hrvatske neovisnosti. Brezovica je proglašena memorijalnom park-šumom, gdje je 1981. godine podignut spomenik koji je zbog svog izgleda dobio naziv "Stari brijest". U parku se nalazi još nekoliko spomen obilježja.
Hrvatska i cijela Europa počiva na stečevinama antifašističke borbe, dijeleći iste slobodarske i demokratske vrijednosti, isticali su proteklih godina hrvatski čelnici u prigodi Dana antifašizma, dodajući da današnje generacije imaju privilegiju živjeti u samostalnoj, slobodnoj, demokratskoj Hrvatskoj, za koju su živote dali građani različitih nacionalnih, vjerskih ili etničkih pripadnosti.
Njegovanje antifašističkih tradicija
Savez antifašističkih boraca i antifašista (SABA) je udruga koja okuplja sudionike narodnooslobodilačke borbe i antifašistički opredijeljene građane Hrvatske, njeguje tradicije antifašizma, te se suprotstavlja nacionalnoj, rasnoj ili vjerskoj mržnji i netoleranciji u hrvatskom društvu.
SABA se zauzima se za čuvanje od zaborava i objektivno utvrđivanje činjenica iz vremena Drugog svjetskog rata i njegovih sudionika, posebno Josipa Broza Tita, za objektivnu i znanstvenu valorizaciju ZAVNOH-a kao preteče višestranačkog Sabora, te za poštivanje žrtava i osude zločina bez obzira tko ih počinio.
Prema Hrvatskoj enciklopediji, antifašizam je politički pokret protiv fašizma i nacizma, utemeljen na najširim demokratskim osnovama i na negaciji bitnih ideoloških postavki tih dvaju pokreta. U fašističko-nacističkim agresijama 1930-ih i u vrijeme Drugog svjetskog rata antifašizam je prerastao u državnu politiku mnogih zemalja radi očuvanja neovisnosti protiv fašističkih presezanja.
Uključivanje komunista u antifašistički pokret
U raznim zemljama antifašizam je poprimio različite organizacijske oblike. Najranija je bila Antifašistička koalicijska akcija, koju je u izbjeglištvu 1927. organizirala talijanska oporba, dvije socijalističke i Republikanska partija. Potom su antifašističke ideje najjasnije bile izražene kod legalne španjolske Vlade i Narodne fronte u španjolskom građanskom ratu 1936–1939.
U Hrvatskoj i na području bivše Jugoslavije komunisti su se vrlo brzo uključili u antifašistički pokret te su postali dominantnom snagom u njemu. Antifašistički pokret u Hrvatskoj već je tijekom 1941. postao vrlo jak, da bi snažio bez zastoja prema kraju rata. I u Hrvatskoj, i na razini Jugoslavije, komunisti su uvijek imali ključne funkcije u njemu.
U zapadnoeuropskim demokracijama antifašizam postaje ideološki temelj za dosljedno suprotstavljanje svim oblicima rasizma, ksenofobije i antisemitizma. U komunističkom bloku antifašizam postaje nedodirljivi ideološki znak, pojam koji pozitivno legitimira svaku ratnu i poratnu djelatnost komunističkih režima. Na taj se način antifašizam u tim zemljama povezuje i isprepleće s komunističkom ideologijom i praksom i gubi svoju prvotnu demokratsku poruku, ističe se u enciklopediji.
