Ekonomski analitičar Damir Novotny objasnio je danas za N1 televiziju zašto se pad cijena energenata ne prelijeva na cijene hrane i životnih troškova, rekavši da postoje još uvijek snažni strahovi od rasta inflacije.
“Kod inflacije u prvom naletu su realni troškovi. No, u sekundarnom naletu, drugoj rundi inflacije, ona se pretvara u očekivanja. Vlade su se počele miješati u posao narodnih banaka pa su se igrale financijskim instrumentima koje imaju na raspolaganju, u cilju zaustavljanja inflacije. Vlade to ne mogu napraviti, to mogu jedino središnje banke i one to sad rade. No, središnje banke balansiraju između naglog pada ekonomske aktivnosti i rasta kamatnih stopa. Vidimo blagi rast kamatnih stopa”, objasnio je Novotny.
Velika potražnja
Na pitanje zašto su kompanije kod nas u rast cijena ugrađivale rast profita, Novotny je rekao da je to zato što je ponuda na domaćem tržištu bila niža.
"Ne bi mogli skuplje prodavati proizvode da nije bilo potražnje. To znači da su kućanstva bila opremljena novcem i da su mogli kupovati po visokim cijenama. Količina novca je bila toliko velika nakon pandemije, kupovali su velike količine roba kojih nije bilo na tržištu i tako su cijene mogle rasti”, objasnio je.
Naglasio je da hrvatsko tržište nije homogeno pa su zato isti proizvodi u Sloveniji jeftiniji nego u Hrvatskoj. "Turistička Hrvatska veliku količinu roba može potrošiti po višim cijenama. Cijene u Osijeku i Dubrovniku su jako različite. Jadranska ili turistička Hrvatska konzumira velike količine roba. Visoke cijene ostaju, one se teško vraćaju na početnu poziciju. Kao i s hranom – sad se pitamo zašto se niži troškovi ne prelijevaju, ali za to treba vremena, možda i godinu dana.”
Fenomen koji nikad prije nije bio izražen
Novotny je prokomentirao i fenomen da kruh nikad nije bio skuplji, a cijena pšenice nikad nije bila niža. “Tu je i Vlada odradila svoj dio posla upravljajući očekivanjima. Sad su očekivanja da će plaće rasti, svi traže povećanje. Kad plaće rastu, kućanstva ne štede, nego troše, možda i više nego što mogu. Zato sam protiv Vladinog uplitanja u kretanje cijena jer oni mogu i negativno utjecati na percepcije i ponašanje potrošača. Kad Vlada upravlja očekivanjima, da će gorivo biti jeftino, da će doći velik broj turista, tada cijene rastu", rekao je.
"U Hrvatskoj trenutno imamo fenomen koji nikad prije nije bio izražen – nemamo odojaka, to znači da neće biti dovoljno svinja pred turističku sezonu, a to znači da ćemo uvoziti svinjetinu”, istaknuo je Novotny.
Usporavanje cijena i rast plaća
Novotny je rekao kako smatra da će rast cijene usporiti, ali da se više nikad neće vratiti na staro.
“Cijene će usporiti. Hrvatska zasad nema stav oko ukrajinske pšenice. Cijene će se stabilizirati na višoj razini od 2020., ali će i plaće rasti prema toj višoj razini. Nikad plaće u povijesti inflacija nisu sustigle cijene. Snižavanje cijena će ići postupno.
Tržište rada je snažno, doći će do povećanja plaća. Cijene rada rastu zbog konkurentnosti. Cijene su nevjerojatno visoke i približavaju se cijenama rada u susjednim zemljama, to će se dogoditi. U Hrvatskoj imamo velik problem s produktivnošću”, zaključio je Novotny za N1.
