Za mjesec i pol mogle bi ponovno početi ovrhe nad građanima. Sredinom kolovoza istječe njihova obustava pa bi se preko noći 400 tisuća građana moglo naći u blokadi.
Time bi se ostvarile najgore slutnje o crnoj jeseni koja kuca na vrata, a iako ministar pravosuđa i uprave nije sa sigurnošću jutros poručio kako se ovrhe nastavljaju, ono što je sigurno je da dolazi novi Ovršni zakon.
Gost RTL-a Danas bio je predsjednik građanskog odjela Vrhovnog suda Damir Kontrec.
Jedna od mogućih promjena u novom zakonu je i da se ovrhe vrate na sudove, a onda bi, kaže Kontrec, oko pola milijuna ovršnih predmeta koji su sada kod javnih bilježnika bili vraćeni sudovima.
"Ali ovakva situacija i zakonsko rješenje koje imamo danas uzrokovat će da će barem jedna petima predmeta, koji su kod javnih bilježnika u zastoju, doći na sudove povodom pravnih lijekova", rekao je Kontrec.
Kao ključni problem ovršnog sustava ističe česte izmjene zakona: "Česte izmjene dovode do neujednačene sud prakse i potrebe da se često puta gledaju prijealzne i završne odredbe koje se odredbe ili na koje postupke se koje odredbe zakona primjenjuju. Drugi bitan problem su troškovi postupka i to pogotovo ovrha na temelju vjerodostojne isprave, gdje se često događa da trošak ovršnog postupka zna nekoliko puta prijeći trošak glavničkog potraživanja", kazao je Kontrec.
Postoji i ideja da bi blokirani dug vraćali u ratama.
"Logički gledano, ako netko nema novca i blokiran je, ne znam kako će taj išta vratiti u ratama. Logički ne izgleda provedivo. Ne znam kako će se omogućiti nekome tko nema i tko je blokiran da otplaćuje u ratama", smatra Kontrec.
Komentirao je i problem kamata.
"Kamata je potraživanje koje teče od trenutka kad dužnik padne u zakašnjenje. Nekada, prije puno godina, postajala je odredba zakona da kad visina kamate dosegne glavnicu, da kamata prestane teći. Danas toga nemamo. Ne bih rekao da je problem viša stopa zatezne kamate koju imamo danas, stope koje smo imali tamo 90-ih, 2000. pa možda do 20120. kad je ona bila značajno veća. Međutim, to je stvar zakonodavca. On je taj koji može odrediti kako će se naplaćivati kamata. Dodatni problem je da Zakon obveznim odnosima ima odredbu koja govori na koji način se plaća dug: prvo se plaća trošak pa kamata, a tek nakon toga glavnica", rekao je Kontrec.
