Cvitan je u Saboru nakon sjednice Odbora za ljudska prava, odgovarajući na pitanja novinara, rekao da DORH i dalje provodi kriminalistička istraživanja povodom događaja u kompaniji. Navodi i da će ona rezultirati novim istragama, a tada, kazao je, "s aspekta s međunarodnog prava, ako ova osoba bude predmetom istrage, morat će se zatražiti dodatni zahtjev za izručenje."
S obzirom na to da osim europskog uhidbenog naloga postoji i europski istražni nalog, kojim se otvara mogućnost da Todorića u Britaniji ispitaju britanski istražitelji, DORH razmatra tu mogućnost, a što će učiniti, ovisit će o procesnoj taktici, rekao je Cvitan.
Kao i premijeru Andreju Plenkoviću, Cvitanu je čudno što je iduće ročište zakazano tek za 10. travnja iduće godine "jer je to neuobičajeno". No, dodao je, "ništa nije čudno, ništa nije nemoguće, to ide svojim tijekom".
'Moramo se suzdržati od komentara'
Upitan ima li kakav manevarski prostor za ubrzavanje procedure, odgovorio je da "moraju postupati sukladno odlukama koje donosi tamo nadležno tijelo". "Nismo dobili objašnjenje jer nije uobičajeno da netko polaže račune zašto je nešto napravio ili nije, ali moramo se suzdržati bilo kakvih komentara jer je jedan od prigovora da se radi o političkom procesu. Ovdje se ne radi apsolutno o nikakvom političkom procesu", poručio je Cvitan.
"Nije dobro komentirati odluke tijela druge države s kojom ostvarujemo međunarodnu suradnju. Moramo voditi računa o zaštiti temeljnih ljudskih prava svake osobe, pa i osobe o kojoj govorimo. Mi u obavješćivanju javnosti nismo spomenuli ni inicijale osobe o kojoj se radi. Moramo omogućiti pravično suđenje," odgovorio je Cvitan na pitanja novinara.
Nije želio komentirati Todorićevu izjavu, nakon što je pušten uz jamčevinu i mjere opreza, da je "ovo mala, ali velika pobjeda".
Kada je riječ o novim dokazima i novi istragama, Cvitan je rekao da će se "neke istrage dogoditi brže, neke kasnije" te da je riječ je o najobimnijem predmetu koje je ikada državno odvjetništvo radilo.
'Ovo će jako dugo trajati'
"Bit će ovo nešto što će jako dugo trajati, ali ne 20 godina", poručio je. "Maksimalni rok istrage je godina i pol dana. No, nakon toga neke optužnice čekaju potvrđenje i više godina i onda se postavlja pitanje u javnosti gdje su nam presude. Posao državnog odvjetnika dovršen je onda kada je potvrđena optužnica, a treba li taj rok biti godina, dvije, tri, treba li za pisanje presude godina, dvije, tri, meni je to teško govoriti. Mislim da treba napraviti izmjene zakona koji propisuju sudovima da donesu odluke u određenom roku... Svatko ima pravo na pravični rok suđenja, da dobije presudu i da zna je li ili nije kriv. Sve ostalo se pretvara u nepravdu", istaknuo je Cvitan.
Upitan kako vidi činjenicu da su građani RH zbog dugotrajnih procesa i ukidanja presuda izgubili vjeru u pravosuđe, odgovorio je: "Iskreno, na isti način kao i građani. Naravno da će izgubiti vjeru," rekao je uz ostalo Cvitan.
Na pitanje hoće li i kako rad DORH-a utjecati na rad saborskog Istražnog povjerenstva za Agrokor, rekao je da nije na DORH-u da to tumači. DORH-u, dodao je, rad Povjerenstva ne smeta "jer ono što sada gledam u Povjerenstvu daleko je od onoga čime se mi bavimo". Što se nastavka rada Povjerenstva tiče, istaknuo je da će se tu primijeniti zakon, a tumačenje propisa dat će Hrvatski sabor. "A pitanje što meni smeta ili ne smeta, sigurno je razina rasprave koja nema nikakve veze s onim što rade forenzičari i ostali na predmetu", rekao je Cvitan.
