Katolička crkva pozvala je "na red" saborske zastupnike katolike koji su glasovali za prijedlog Zakona o medicinski pomognutoj oplodnji koji Crkva ne odobrava. Točnije, učinio je to u svome najnovijem komentaru glavni urednik Glasa Koncila mons. Ivan Miklenić, koji piše da je zastupnicima stranačka stega pri glasanju bila važnija od savjesti.
Zakon koji je moralno - pravno šetatn?
"Naime, premda je stav Crkve o svetosti i nepovredivosti života od začeća do naravne smrti i o moralnoj i etičkoj nedopustivosti izigravanja Boga stvoritelja bio jasan i prije, Stalno vijeće HBK upozorilo je da 'prijedlog toga zakona nije u skladu s načelima Ustava RH, sa zahtjevima međunarodnih ugovora koji određuju ljudska prava, posebice Konvencijom o pravima djeteta te Obiteljskim zakonom i Zakonom o suzbijanju diskriminacije", piše Miklenić podsjećajući da su se biskupi otvoreno obratili i zastupnicima, "posebno onima koji su katoličke vjere, da ne donose zakone koji su moralno-pravno štetni".
"Nije poznato je li koji od zastupnika, koji se deklariraju kao katolici, doživio u sebi sukob između onoga što je od njega zahtijevala politička stranka kojoj pripada i onoga što zahtijeva crkvena doktrina, no očito je da su neki zastupnici žrtvovali svoje zajedništvo s Crkvom da bi udovoljili stranačkoj stezi. Očito je također da su oni zastupnici koji se deklariraju kao katolici takvim svojim glasovanjem podcijenili važnost crkvenog zajedništva, jedine zajednice spasenja, i dali prednost svojim partikularnim interesima i tako se distancirali od Crkve Kristove. No savjest, premda je pogažena, nije i ne može biti ubijena ni zauvijek ušutkana", poručuje glavni urednik Glasa Koncila.
'Zar privrženost političkoj stranci još uvijek ne prevladava nad savješću?'
On citira i propovijed šibenskog biskupa mons. Ante Ivasa na Bleiburgu da "još mučnije danas pada sve vidljivija i glasnija činjenica da se zločini i zločinački komunistički sustav opet javno brani i opravdava".
"Zar u tom pogledu privrženost političkoj stranci, konkretno Komunističkoj partiji Jugoslavije, još uvijek ne prevladava nad savješću, nad elementarnom čovječnošću? Što bi ti isti koji danas brane komunističke zločine i zločinački komunistički sustav rekli da je hrvatski predsjednik 8. kolovoza 1995., kad se Hrvatskoj vojsci kod Gline predao 21. korpus JNA, naredio da se vojnike koji su predali i civile koji su napustili svoje domove odvede na razna stratišta i dijelom pobije, a dijelom natjera na pješačenje više stotina kilometara pa tko preživi – preživi? Bi li rekli da su bili na krivoj strani ili da nisu nedužni", pita se Miklenić, tvrdeći da se danas u Hrvatskoj događa "diviniziranje političkih stranaka i to do te mjere da se dovode u pitanja elementarna etička i demokratska načela".
Zbog načina izbora predsjednika 'opalio' po SDP-u i HDZ-u
"Nije li npr. oblik diviniziranja SDP-a kad radi očuvanja slike o monolitnosti provodi tobožnje izbore za predsjednika stranke sa samo jednim jedinim kandidatom? Nije li apsurdno da jedini kandidat daje glas samome sebi", pita glavni urednik katoličkog tjednika osvrćući se istodobno i na skorašnje izbore u HDZ-u i upozoravajući na "minu ispravka netočnog navoda" na HDZ-ovu saboru.
"Pozornost privlači doista neobična odluka koju je donijelo predsjedništvo HDZ-a 8. svibnja da se svim delegatima na stranačkom skupu ne omogući samo sudjelovanje u raspravi nego i tzv. ispravak netočnog navoda. Ta odluka, naoko benigna, mogla bi, ako delegati to na vrijeme ne prozru, postati prava mina i onemogućiti i samu svrhu izbornog sabora: izbor novog predsjednika. Ako se, naime, u raspravu uključe svi delegati, ako se brojni od njih posluže i tzv. ispravkom netočnog navoda, taj sabor ne može se završiti pa da potraje puna 24 sata. Nije potrebno nagađati je li predsjedništvo stranke tom odlukom namjerno ili nesvjesno omogućilo propast toga stranačkog sabora, ali jest važno, ne samo za stranku nego i za hrvatsko društvo, da se ne dogodi kaos umjesto demokratskoga stranačkoga izbornog skupa", piše Miklenić.
