Od četvrtka, 15. srpnja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje kreće u isplatu covid dodatka umirovljenicima. Nastavak je to pomoći najstarijem dijelu pučanstva u koronakrizi. No, neće svi umirovljenici dobiti ovu jednokratnu uplatu na svoje račune. Naime, propisani su kriteriji tko i kako može dobiti novac.
Druga je to isplata covid dodatka u ovoj godini. Prva je započela krajem travnja i obuhvatila je 652.341 korisnika mirovine s prebivalištem u RH. Za to je iz državnog proračuna tada osigurano 423.944.500 kuna.
Ipak neke okolnosti su se u protekla dva i pol mjeseca promijenila, pa je HZMO promijenio kriterije. U ovom tekstu donosimo odgovore na sva pitanja o novoj isplati covid dodatka.
Tko sada ima pravo na covid dodatak?
Pravo na isplatu covid dodatka sada ima 57.468 umirovljenika s mirovinama do 4000 kuna, što je 11 puta manje nego u prvom krugu isplata. No, to se odnosi samo na one koji, uz hrvatsku, primaju i mirovinu iz inozemstva te one koji su imali staž u inozemstvu, ali nisu dobili pravo na mirovinu.
Oni će dobiti covid-dodatak samo ako su do 30. lipnja priložili dokaz o svoti inozemne mirovine ili dokaz da je ne primaju. Srpanjskim uplatama bit će obuhvaćene i osobe kojima su postupci ostvarivanja prava na mirovinu bili u tijeku, a kojima je to pravo priznato 31. ožujka ove godine ili ranije te koje su već dobile mirovinu u lipnju.
Koliko će tko dobiti?
U ovom krugu isplata zadržana su četiri platna razreda. Tako iznos covid dodatka i dalje ovisi o visini mirovine. U proračunu je za srpanjsku isplatu osigurano 38.909.600 kuna, odnosno gotovo 11 puta manje nego u travnju.
Novac će se raspodijeliti tako da će 7742 umirovljenika s mirovinama do 1500 kuna dobiti 1200 kuna covid dodatka. Oni s mirovinama između 1500,01 i 2000 kuna, a takvih je prema podacima HZMO-a 9950, dobit će 900 kuna covid dodatka. Čak 23.769 osoba s mirovinama između 2000,01 i 3000 kuna ostvaruje pravo na isplatu 600 kuna covid dodatka, a 16.007 ljudi s mirovinama između 3000,01 i 4000 kuna dobit će od države dodatnih 400 kuna.
Otkud ideja za covid dodatak?
Covid dodatak je rezultat pregovora Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike s umirovljeničkim udrugama. Pregovori su započeli u travnju prošle godine, za vrijeme trajanja prvog lockdowna, da bi bili završeni u travnju ove godine.
Model je to preuzet iz socijalnih mjera mahom susjednih zemalja - Slovenije, Srbije, Crne Gore i Kosova. Sličan model imali su i Talijani, no oni su novac lani davali u vaučerima za hranu. Novčana pomoć umirovljenicima tijekom oporavka od koronakrize predviđena je i sveobuhvatnim planovima oporavka u SAD-u i Australiji.
Predizborni trik ili državna skrb?
Isplata prvog covid dodatka došla je u prilično nezgodno vrijeme. Naime, krajem travnja zahuktala se kampanja za lokalne izbore, pa se mnogima činilo da je covid dodatak predizborni trik. Osim toga, tada se još nije znalo u kojoj se mjeri domaće gospodarstvo oporavilo od financijskih šokova tijekom 2020. godine.
Zanimljivo, netom prije isplata covid dodatka, umirovljenici u dobrom dijelu hrvatskih gradova i općina dobili su uskrsnicu, ali i zaostatke za prva tri mjeseca ove godine, nastale novom indeksacijom mirovina, kojom im je ona povećana za prosječno 0,56 posto.
S obzirom na to da u sljedeće tri godine više nema nikakvih izbora te da se gospodarstvo donekle oporavilo, nije jasno zbog čega je covid dodatak ostao na snazi samo za one koji primaju kombiniranu hrvatsku i inozemnu mirovinu te one kojima je to pravo iz nekog razloga uskraćeno.
Jasno je da Vlada ne može ići mimo dogovora s umirovljeničkim udrugama i mimo odluke koju je sama donijela, no taj su trošak očito odlučili reducirati na pristojnu mjeru, po staroj narodnoj "vuk sit, ovca cijela", usprkos tome što je u usporedbi s prvim kvartalom 2020., domaći BDP u prva tri mjeseca ove godine pao za svega 0,7 posto te je učinjen rebalans proračuna.
