Koordinacija javnih linijskih prijevoznika pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) u srijedu je ocijenila da mjere kojima je Vlade reagirala na povećanje cijene neće za sve prijevoznike imati pozitivan neto učinak te je zatražila sustavno rješenje i mjere sufinanciranja poslovanja sektora u ovim izvanrednim okolnostima.
Kako bi ublažila rast cijena osnovnih naftnih derivata Vlada je početkom tjedna reagirala dvjema uredbama, kojima je fiksirala maržu trgovaca naftnih derivata na osnovni eurosuper i eurodizel te na plavi dizel, a privremeno je smanjila i trošarine na bezolovni motorni benzin i dizelsko gorivo.
“Iako će građani možda privremeno osjetiti mjeru, ona za sve prijevoznike nema pozitivan neto učinak”, tvrde iz Koordinacije javnih linijskih prijevoznika pri HUP-u u priopćenju.
Podsjećaju, naime, da od 2019. godine postoji institut povrata dijela trošarine za dizelsko gorivo kroz koji država prijevoznicima vraća razliku između visine hrvatske trošarine i one minimalne za zemlje EU, propisane Direktivom 2003/96/EZ.
“Niža stopa trošarine, prijevoznicima u konačnici znači i manji povrat. U svom obrazloženju Vlada RH je istaknula kako je mjera povrata trošarine u 2021. godini iznosila nešto preko 160 milijuna kuna, ali je propustila naglasiti kako će nakon ove mjere u 2022. godini taj izdatak biti znatno manji”, naglašavaju iz Koordinacije.
Ističu da je trošarina fiksna unutar strukture cijene goriva, dok se PDV naplaćuje na ukupnu cijenu, što znači da je državni prihod svakim poskupljenjem značajno veći.
'Teret se mora ravnomjerno raspodijeliti'
Predsjednik Koordinacije javnih linijskih prijevoznika Hrvoje Meštrović naglašava da su prijevoznici svjesni kako su uzroci poskupljenja goriva globalni, ali smatraju da se teret mora ravnomjerno raspodijeliti.
“Ne mogu građani i prijevoznici strepiti od utorka do utorka i najave novih poskupljenja goriva, dok država uvijek zna da im ono nosi i veće prihode od PDV-a. Sektor je na koljenima i treba pomoć”, poručio je Meštrović.
Dodaje da rast cijena goriva otežava funkcioniranje autobusnim prijevoznicima koji su ionako pritisnuti negativnim pandemijskim trendovima zbog kojih se, primjerice, u tzv. povremenom prijevozu putnika bilježi pad od čak 90 posto.
Cijene nafte na referentnim tržištima ovaj su tjedan dodatno porasle pa je, kako ističu autobusni prijevoznici, krajnje vrijeme za konkretne mjere za cjelokupni sektor.
Iz Koordinacije tvrde da je, primjerice, susjedna Slovenija već donijela privremene mjere sufinanciranja troškova uzrokovanih porastom cijena energenata za gospodarstvenike.
Tako Slovenija, prema definiranoj metodologiji i jasnom dokazivanju porasta troškova energije u odnosu na 2021., izravno sufinancira poslovanje gospodarstvenika, prenose prijevoznici, dodajući da je riječ o zemlji u kojoj autobusni prijevoznici već 14 godina imaju potpisane ugovore o javnoj usluzi koji imaju ugrađene tzv. dizel klauzule zbog kojih su otporni na šokove uzrokovane skokom cijena goriva.
“Hrvatska sad plaća danak dugogodišnje nezainteresiranosti države za autobusni prijevoz. Dok se prijevoznici u Sloveniji mogu othrvati i pandemiji i visokim cijenama goriva, mi smo prisiljeni uvijek iznova moliti za pomoć. Želimo sustavno rješenje i mjere sufinanciranja poslovanja sektora u ovim izvanrednim okolnostima, odnosno ubrzanje potpisivanja ugovora o javnoj usluzi za županijama koje bi imale ugrađene dizel klauzule. Autobus će uskoro biti jedini priuštiv način putovanja, ali negdje drugdje jer u Hrvatskoj prijevoznika više neće biti”, zaključio je Meštrović.
