SAD su Hrvatskoj 1993. godine zapretile sankcijama ukoliko Hrvati iz BiH ne prekinu hrvatsko-bošnjački rat i umesto toga se, zajedno sa Bošnjacima, ne okrenu protiv Srba, stoji u jednom od 300 dokumenata CIA sa kojih je skinuta oznaka “poverljivosti”.
Na sastanku direktora vašingtonske administracije održanog 2. avgusta 1993. godine raspravljano je o izveštajima da hrvatske i srpske snage sve češće dejstvuju zajedno protiv muslimana.
"Najznačajnije pitanje raspravljano na ovom sastanku je razmatranje odluke da li uvesti sankcije Hrvatskoj i na taj način je naterati da obustavi saradnju sa Srbima u centralnoj Bosni i nastavi saradnju sa muslimanima", stoji u zapisniku sa sednice.
Istaknuto je da su direktori bili podeljeni po ovom pitanju, jer je deo želeo efikasno uvođenje brzih multilateralnih sankcija, dok je deo upozoravao da bi sankcije ugrozile sporazum u Ženevi u vezi sa muslimanskim izbeglicama u Hrvatskoj.
"Ova zabrinutost je uzeta u obzir, ali zagovornici sankcija su odneli pobedu. Donesena je odluka da se odmah krene sa značajnim ekonomskim sankcijama i da se pošalje demarš u Zagreb", stoji u dokumentu čije izvode prenose banjalučke “Nezavisne novine”.
List navodi da u više od 70 odsto svih materijala CIA, nije nađen nijedan suštinski dokument koji bi se odnosio na hrvatsko-bošnjački sukob, kao ni dokumente o činjenicama koje su prethodile stvaranju Federacije.
Veoma je moguće, dodaje se, da bi otkrivanje takvih dokumenata ukazalo na vezu između američkog odnosa prema "Oluji" i voljnosti Hrvatske da ide u savez sa Bošnjacima.
Prema pisanju “Nezavisnih”, objavljeno je dosta dokumenata koji govore o sankcijama protiv Hrvatske, vojnoj saradnji Hrvatske i BiH, američkoj ekonomskoj pomoći Federaciji, netrpeljivosti između Bošnjaka i Hrvata, etničkom čišćenju koje su počinili i Hrvati i Bošnjaci, kao i o nameri da Federaciju iskoristi protiv Srba.
Kao zanimljiv izdvojen je dokument da je tadašnji hrvatski predsednik Franjo Tuđman u novembru, skoro godinu nakon formiranja FBiH, insistirao na stvaranju zajedničke hrvatsko-bošnjačke armije, kao garanciju da Bošnjaci neće raskinuti federaciju i okrenuti se protiv Hrvata u BiH.
Samo mesec dana pre stvaranja Federacije, u Vašingtonu se razgovaralo o sankcijama protiv Hrvatske. Prema zapisniku sa sednice direktora od 14. februara 1994. Leon Furt, savetnik za bezbednost Ala Gora, potpredsednika SAD, govori da bi sankcije protiv Hrvatske trebalo da budu u što blažoj formi, navodi
"Furt je istakao da treba razmotriti i čitav spektar sankcija koje bi mogle biti implementirane protiv Hrvatske. Sendi Berger (Klintonov savetnik za bezbednost) je zamolio Furta da napiše memorandum o merama koje bi se mogle preduzeti protiv Hrvatske", stoji u dokumentu.
Gotovo godinu kasnije, u dokumentu od 17. novembra, u Vašingtonu se razmatra kako pospešiti doturanje teškog oružja Bošnjacima. Istaknuto je da je Hrvatska kolebljiva u dopuštanju prolaska teškog oružja za Bošnjake kroz njenu teritoriju, jer strahuju da bi se Bošnjaci mogli okrenuti protiv Hrvata.
"Hrvatska će i dalje biti kolebljiva da dozvoli dostavljanje teškog oružja u BiH ako ne bude napretka u implementaciji dogovora o muslimansko-hrvatskoj federaciji, a posebno u delu o stvaradnju zajedničke muslimansko-hrvatske vojske", navedeno je u dokumentu.
Dokument od 26. jula, kako se navodi, do detalja opisuje stanje u Federaciji, kao i mere ekonomske pomoći oživljavanju privrede i popravljanju infrastrukture. Upozorili su da, osim najvišeg rukovodstva Hrvata i Bošnjaka, na terenu i dalje postoji jak animozitet, zbog čega izražavaju zabrinutost može li Federacija preživeti.
"Opstanak FBiH je ključ u očuvanju muslimansko-hrvatske saradnje i time je garancija za trajni mir koji bi sačuvao BiH kao jedinstvenu državu koja bi povezala Federaciju sa srpskim zajednicama", navedeno je.
U dokumentima u leto 1995. jasno se vidi da animoziteti i nepoverenje među Bošnjacima i Hrvatima nisu nestali, a da je jedino što ih drži na okupu - rat protiv Srba.
Tuđman je pod konstantnim pritiskom "hercegovačkog lobija", stoji u izveštaju CIA od 1. jula 1993. godine.
Kako je navedeno, radi se o neformalnoj grupi pobornika tvrde linije iz zapadne Hercegovine, čiji uticaj nad Tuđmanom i nad HDZ-om stalno raste.
"Hrvatski ministar odbrane Gojko Šušak i drugi Hercegovci drže ključne pozicije u Vladi i parlamentu i imaju direktan pristup Tuđmanu. Oni se zalažu za teritorijalnu ekspanziju Hrvatske ka Hercegovini, uz upotrebu vojne sile, ako je potrebno", istaknuto je u dokumentu.
Građani Hrvatske nisu zagrejani za ideju priključenja delova BiH Hrvatskoj", navodi CIA.
"Različiti izveštaji ukazuju da Hrvati ne žele priključenje muslimanske teritorije Hrvatskoj, nego bi radije videli relativno etnički homogenu teritoriju. Mogli bi čak biti protiv priključenja hrvatskog dela BiH, s obzirom na to da je u Hrvatskoj uvreženo mišljenje da je to ekonomski i kulturno zaostala sredina", stoji u izveštaju.
