Kakvo je zdravlje Hrvata? Kraće živimo od prosjeka EU i imamo visoku smrtnost od kroničnih nezaraznih bolesti.
Upozorio je na to ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Krunoslav Capak u povodu obilježavanja Svjetskog dana zdravlja, 7. travnja.
Prednjačimo u pušenju, pijenju alkohola, pretilosti i nismo tjelesno aktivni, upozorio je Capak na konferenciji za novinare u Ministarstvu zdravstva, održanoj ususret Svjetskog dana zdravlja.
"Na drugom smo mjestu po indexu tjelesne mase (BMI), gora od nas je samo Malta. Po udjelu pušača blizu smo vrha EU, isto tako i po udjelu ljudi koji piju alkohol", rekao je Capak o rizičnim faktorima za razvoj kroničnih nezaraznih bolesti.
Kao dobre vijesti naveo je pad smrtnost od kardiovaskularnih bolesti, zatim pad mortaliteta od raka dojke i od kolorektalnog karcinoma.
Kako bi se stanje poboljšalo, radit će se više na prevenciji i ranom otkrivanju bolesti. U pripremi je testna faza programa za rano otkrivanje porodične hiperkolesterolemije te je već počelo vađenje krvi budućim prvašićima.
Prvi uvodimo program ranog otkrivanja melanoma
U tijeku je izrada akcijskog plana za prevenciju debljine, Hrvatska će uskoro, prva u svijetu, uvesti nacionalni program za rano otkrivanje i prevenciju melanoma, a radi se i na programima ranog otkrivanja raka prostate i želuca.
Nakon privremenog zaustavljanja ponovno se pokreće i Nacionalni program ranog otkrivanja raka vrata maternice s novom metodologijom.
U sklopu reforme zdravstva, uvode se preventivni zdravstveni pregledi, koji će biti besplatni za sve građane i provodit će se u domovima zdravlja, rekao je Capak.
I ministar zdravstva Vili Beroš kao prioritet istaknuo je smanjenje pojavnosti kroničnih nezaraznih bolesti.
"Procjenjuje se da je u ovom trenutku čak 93 posto smrtnosti u Hrvatskoj uzrokovano kroničnim nezaraznim bolestima. Najvišu incidenciju imaju bolesti srca i krvnih žila, slijede karcinomi, ozljede i mentalne bolesti", naveo je ministar.
U 2021. od raka je umrlo 13.206 soba, odnosno 7585 muškaraca i 5621 žena.
Beroš je upozorio i da su mentalni poremećaji razlog najduljih hospitalizacija u dobi od 20 do 59 godina, što ih svrstava među vodeće uzroke bolničkog pobola radno aktivnog stanovništva.
Provođenje preventivnih nacionalnih pregleda
Istaknuo je da će provođenje preventivnih nacionalnih pregleda pomoći ranom otkrivanju bolesti i boljim ishodima liječenja.
Vodeći uzrok hospitalizacija - mentalni poremećaji uzrokovani alkoholom.
Danijela Štimac Grbić iz Odjela za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti HZJZ-a naglasila je da je mentalno zdravlje bilo jedan od vodećih problema u Hrvatskoj prije pandemije, a nakon pandemije postalo je prioritet.
Prema pokazateljima HZJZ-a, mentalni poremećaji uzrokovani alkoholom već desetljećima su vodeći uzrok hospitalizacija, na drugom je mjestu shizofrenija, slijede depresija i PTSP.
Više samoubojstava
"Stope samoubojstava u RH su veće od prosjeka EU, najveće su stope smrtnosti od samoubojstava u dobnoj skupina preko 65 godina i to posebno u Krapinsko-zagorskoj županiji što se povezuje sa štetnom konzumacijom alkohola", rekla je Štimac Grbić.
Upozorila je i da je 80 posto hospitaliziranih zbog mentalnih bolesti prepoznato kroz hitni bolnički prijem, što govori da je izostalo rano prepoznavanje na razini primarne zdravstvene zaštite i adekvatno liječenje na toj razini ili u izvanbolničkim uvjetima.
Prepoznavanje i pravovremeno liječenje jedan je od prioriteta strateškom okviru razvoja mentalnog zdravlja do 2030., koji je usvojen u studenom prošle godine.
