Prema trenutačnim brojkama, vrhunac epidemije koronavirusa je u većini država Europske unije iza nas pa su mnoge krenule sa ublažavanjem mjera i restrikcija.
Jedno od glavnih pitanja je ono o drugome valu epidemije. Hoće li biti jači i kada će se dogoditi?
Hrvatski znanstvenik, molekularni biolog Ivan Đikić, nedavno je istaknuo važnost pripremljenosti na drugi val epidemije koji potencijalno može biti opasniji od prvog.
Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, je za Jutarnji list izjavio kako je razumno drugi val očekivati na jesen, ali da to nitko, iz znanstvene perspektive, ne može sa sigurnošću tvrditi niti u kakvom će odnosu s obzirom na jačinu biti sa prvim valom zaraze.
"Tko god vam kaže da zna kako će situacija izgledati na jesen, laže. Imamo više scenarija i ako ništa drugo, na jesen ćemo znati već puno više o koronavirusu nego danas", izjavio je Capak i dodao:
"Iako to nitko ne može znati sigurno, jednostavno zato što znanstvenih dokaza za to nema jer je koronavirus novi virus i ne znamo kako će se on ponašati, vjerojatno će se tijekom ljeta širenje zaraze značajno usporiti. Znamo da sve kapljične infekcije ljeti jenjavaju. Ultraljubičaste zrake isušuju te kapljice u aerosolu i virus jednostavno ne može dugo preživjeti u tim uvjetima".
Capak ističe da postoji nekoliko mogućih scenarija koji bi se mogli dogoditi nakon ljeta, a to uključuje i opciju da se Sars-CoV-2 vrati kao sezonski virus.
"Po mojoj procjeni, ako virus ne mutira ili ne nestane, na jesen ćemo imati drugi val i onda ćemo koronavirus prebolijevati do proljeća 2021. godine", poručio je Capak koji tvrdi kako je nezahvalno uspoređivati današnju globalnu pandemiju sa španjolskom gripom koja je, tijekom 1918. i 1919. godine, u tri vala diljem svijeta odnijela između 50 i 100 milijuna života.
Drugi val španjolske gripe bio je gotovo deset puta smrtonosniji od prvog.
"Španjolska gripa ne može se uspoređivati s epidemijom koronavirusa. Ona je izbila pred sam kraj Prvog svjetskog rata kada je puno ljudi bilo izgladnjelo i imunokompromitirano, a uz sve te ratne nedaće u to vrijeme nije postojala još ni mogućnost liječenja oboljelih. To je sasvim drugi kontekst i ne možemo epidemiju španjolske gripe uspoređivati s ovom današnjom", pojasnio je Capak.
No, prvo treba proći prvi val, što će biti izazovno obzirom da je Hrvatska među prvim državama koje su počele s ublažavanjem mjera. Otvorile su se trgovine, knjižnice i muzeji, a od sljedećeg tjedna svoja vrata otvaraju i razni saloni, od frizerskih do kozmetičkih.
Danska i Češka počele su popuštati mjere, isto kao i Hrvatska, kada su trendovi broja novooboljelih ukazivali na usporavanje širenja zareze, a brojke nakon ukidanja karantene ostale stabilne.
Otvaranje gospodarstva i ublažavanje ograničenja sa sobom nosi rizik od širenja zaraze te zbog toga Stožer civilne zaštite kontinuirano upozorava da će se mjere ponovno uvesti ukoliko se epidemiološka slka pogorša, piše Jutarnji list.
