Od razornog potresa na Baniji prošlo je šest mjeseci. Šteta nastala diljem Sisačko-moslavačke županije prelazi pet milijardi eura. Oštećeno je oko 40.000 objekata, od kojih su mnogi spremni za rušenje.
Premijer Andrej Plenković obišao je Petrinju te poručio da u sljedećim tjednima očekuje ubrzanu obnovu. S druge strane, oporba, SDP i Most, kritiziraju provedbu obnove na Baniji, ali i u Zagrebu. SDP je zbog toga pokrenuo i saborsku interpelaciju na rad Vlade. No, trenutno se radi tek na nekonstrukcijskoj obnovi.
“Nekonstrukcijska obnova je naizgled obnova lakše oštećenih objekata, ali oštećena krovišta, dimnjaci, zabatni zidovi su ti koji, ako se ne saniraju, će dovesti do većih oštećenja. To je jedna odgovornost koju imamo, da to osiguramo, što će dovesti do povratka. Mi u ovom trenutku imamo prijavljeno 6918 obiteljskih kuća za nekonstrukcijsku obnovu”, rekao je u HRT-ovoj emisiji U mreži prvog državni tajnik Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje Gordan Hanžek.
Istaknuo je da se, paralelno s nekonstrukcijskom obnovom, vodi još nekoliko projekata pripreme za obnovu zgrada sa žutim i crvenim naljepnicama. Uz to, kreće angažman operativnih koordinatora koji su na terenu i komuniciraju s jedinicama lokalne uprave.
Kaos na terenu
A lokalna uprava ima svoje viđenje stvari na terenu. Nova petrinjska gradonačelnica Magdalena Komes tvrdi da je zatekla veliki kaos nakon što je prije tri tjedna preuzela dužnost.
“Prema dostupnim informacijama, nije bilo nikakve suradnje između lokalne jedinice i stožera. Zahvaljujem vladi što je formiran stožer u Petrinji koji se brine o cjelokupnom području koje je stradalo u potresu. Da nije bilo stožera, ne bi se ništa napravilo. Djelatnici Ministarstva su svakodnevno na terenu, ima dosta problema, imovinsko-pravni odnosi, ne može ići brže. Znam da su građani nestrpljivi, posebno oni u kontejnerima. Od kada sam stupila na funkciju, pokrenuli smo masovno izrade elaborata za rušenje. Sredstva koja smo dobili od države, onih 30 milijuna kuna, trebalo je, po mom mišljenju, usmjeriti u tu dokumentaciju koja je bila preduvjet za sve ostalo, a to nije učinjeno. Sada je i krećemo u daljnju suradnju”, istaknula je Komes.
Češki poučak
Dogradonačelnica Gline, Branka Bakšić Mitić prenijela je nezadovoljstvo žitelja. “Na temperaturama koje su u kontejnerima penju do 45 stupnjeva nemoguće je živjeti. Ljudi nisu zbrinuti, oni su smješteni u kontejnerima nužno. Obnova ide sporo. Evo na primjeru Češke, oni su se u dva dana zbrojili i kod njih je to sve drugačije organizirano. Kod nas sve ide tromo i sporo. Smatram da se država treba orijentirati na izgradnju drvenih kuća, montažnih kuća, ljudi ne mogu zimu dočekati u kontejnerima. Mi smo s donatorima izgradili oko 20 kuća na području grada Gline, u tome ljudi mogu čekati obnovu. U kontejnerima se obnova ne može čekati.
“I sami vidite da teče sporo, ja već mjesec dana čekam elaborate, sve je predano u Nacionalni stožer za uklanjanje kuća, imamo donatore koji žele početi raditi kuće. Mi u ovome sistemu rješavamo samo hitne pojedinačne slučajeve. Ako je hladno, nabavljamo grijalice. Ako je vruće, klime. Neki mogu dobiti klime, neki ne mogu. Onda je rečeno da će svi dobiti klime. Ljudi to ne mogu čekati. Ja bih voljela da se jedan kontejner stavi na Trg bana Jelačića i da svi političari budu unutra po 10 minuta na više od 40 stupnjeva i onda će vidjeti da ljudi ne mogu u tome živjeti”, ustvrdila je Bakšić Mitić.
Hanžek tvrdi kako je Glina dobila 25 milijuna kuna za sanaciju te da je potrošila polovicu tog iznosa. "Osnovna zadaća lokalnih jedinica samouprave je osnivanje civilnih stožera koji djeluju unutar nacionalnog civilnog stožera. Svi smo zajedno i surađujemo. Ako imamo neki kontejner iz donacije to je zadaća lokalnog stožera da prijavi nacionalnom.
930 klima uređaja smo pripremili prepoznajući problem s ovim toplinskim udarom. Imamo 2300 kontejnera, neki su imali klime, neke su donirane. Mislim da je ovo pitanje međusobne suradnje svih. Mi smo kao ured dali na raspolaganje sve stanove koje smo imali unutar Središnjeg državnog ureda na ovom području.
Mi krećemo s izuzetno velikim brojem ugroženih stambenih jedinica, oko 20 tisuća. Mi definitivno krećemo s nekonstrukcijskom obnovom, to će trajati 6 mjeseci do godinu dana zbog poštivanja zakonskih procedura. Govorimo o 10 tisuća obiteljskih kuća, istaknuo je Hanžek.
Upitni kapaciteti građevinskog sektora
Dekan Građevinskog fakulteta u Zagrebu, Stjepan Lakušić tvrdi da je struka odmah nakon potresa ukazivala na načine kako što brže izgraditi velik broj kuća.
"Ono što je u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine odmah nakon potresa bio organiziran i pripremljen način obnove . Ono što je dogovoreno je da se izradi plan tipskih rješenja kuća, nisam upoznat jesu li ta tipska rješenja prihvaćena. Jedno od rješenja koje smo predložili je bilo da pojedine projektantske kuće dobiju cijela naselja radi lakšeg nadzora provedbe projekta i radova. Vjerujem da će koordinatori u tom smjeru djelovati", rekao je.
Dodao je da nije cilj brže-bolje sve zgotoviti, već da sve bude odrađeno po tehničkim standardima i zakonu. Primijetio je da objekti koji su izgrađeni po pravilima struke u proteklih 20-30 godina nisu jako stradali u potresu. Osvrnuo se i da cijeli građevinski sektor u Hrvatskoj godišnje može izgraditi 5000 kuća.
"Često se govori da građevinski sektor nema snagu, nema radnika. Prošli smo godinu dana, a građevinski sektor nije učinio mnogo. Pustimo da građevinski sektor bori na tržištu, da sam misli o tome gdje će nabaviti radnu snagu, materijale. Bitno je taj sektor upotrijebiti. Treba što više pokrenuti resurse sa same banovine, radno mjesto također osigurava boravak ljudi na tom području, rekao je Lakušić.
Hanžek je poručio da su prema Zakonu o obnovi definirana tri tipska projekta kuća od 55, 70 i 85 kvadrata, ovisno o broju članova kućanstva.
"U ovom trenutku je u izradi projektna dokumentacija za tipske kuće. Mi ćemo u roku tjedan dana, nadam se, imati jednu opsežnu prezentaciju tipske izgradnje. Ima jako puno dobre volje, ali možda i rješenja koja nisu primjerena ovom području. Mi idemo s jednim kvalitetnim rješenjem.
Mi smo u ponedjeljak otvorili javni natječaj za nekonstrukcijsku sanaciju. Javilo nam se 27 ponuditelja. Najbolji odgovor u ovom trenutku imamo od malog poduzetništva i obrtništva, veliki građevinari nisu zainteresirani u ovom trenutku. Upravo predviđajući takvu situaciju, mi krećemo kontinuirano u te natječaje, u razmaku od tri tjedna provest ćemo još dva natječaja. S ovim natječajem računamo da ćemo imati oko 500 građevinskih radnika na Banovini, a za potpuni uspjeh ove faze projekta treba nam oko 800 do 1000 radnika. Do sezone grijanja planiramo oko 5500 kuća u obnovi", najavio je Hanžek.
Ima prostora za napredak
Bakšić Mitić mu je odgovorila da su projekti super, ali da obnova i dalje teče sporo. "Problem ovog područja je što oko 80 posto kućanstava nisu legalizirali svoje objekte izgrađene nakon '68. godine. Država bi tu trebala pomoći. Problem se veže uz problem. Mi imamo dosta staračkih kućanstava, samaca koji ne žele svoje domove napustiti. Treba sve ovo ubrzati jer oni zimi ne mogu dočekati u kontejnerima", poručila je.
S njome se složila i Komes koja je rekla da ima prostora za napredak, a Lakušić tvrdi da treba prvo početi graditi pa tek onda vidjeti jesu li potreban izmjene zakona. Hanžek je poručio da obnova neće biti kratka, ali i da neće trajati godinama.
