Odgovarajući na izvješće Amnesty Internationala u kojem se hrvatsku policiju proziva za nasilje i zlostavljanje izbjeglica i migranata na balkanskoj ruti ministar unutarnjih poslova Davor Božinović ustvrdio je da Hrvatska uspješno nadzire i štiti granicu sukladno međunarodnim i nacionalnim zakonima te da su prioritetna politika MUP-a zakonite i održive migracije uz suradnju sa susjednim zemljama radi održavanja povoljnog stanja sigurnosti, doznaje se u MUP-u.
"I ovom prilikom želimo naglasiti, da prilikom postupanja prema migrantima policija poštuje njihova temeljna prava i dostojanstvo te im omogućuje pristup sustavu međunarodne zaštite ukoliko im je takva zaštita potrebna, sukladno općim dokumentima o ljudskim pravima, regulativi Europske unije te nacionalnom zakonodavstvu.
Nulta stopa tolerancije
Također, ovo Ministarstvo ima nultu stopu tolerancije na nezakonitu uporabu sredstava prisile od strane hrvatske policije naspram bilo koje populacije, kao i nultu stopu tolerancije nad neprocesuiranjem bilo kojeg kaznenog djela ili prekršaja počinjenog od strane policijskih službenika. Sve dostupne informacije o mogućim navedenim optužbama o primjeni sile nad migrantima ili činjenju kaznenih djela na štetu migranata ovo Ministarstvo u svakom pojedinom slučaju pomno provjerava", stoji u pismu direktoru istraživanja u europskom uredu AI-a Massimu Morattiju.
Božinović podsjeća da je Hrvatska na granici sa Srbijom te BiH, koja je najugroženija od nezakonitih migracija, angažirala veliki broj policajaca i postavila "moderna tehnička sredstva dubokog optičkog i radarskog nadziranja granične crte danju i noću, u svim vremenskim uvjetima". Također, od srpnja 2018. granica s BiH, kao i morska granica prema Crnoj Gori, nadzire se iz zraka u suradnji s agencijom Europske unije za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex), koja je ustupila zrakoplov za nadzor vanjskih granica EU.
"Prema migrantima koji nezakonito prijeđu državnu granicu u upravnom postupku donose se odluke o povratku sukladno Zakonu o strancima. Međutim, ako migrant izrazi namjeru za podnošenjem zahtjeva za međunarodnu zaštitu primjenjuju se odredbe Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti te se u skladu sa standardnim operativnim procedurama za postupanje prema tražiteljima međunarodne zaštite službeno zaprima izjava o izraženoj namjeri i osobu se smješta u Prihvatilište za tražitelje azila. Podaci o broju zaprimljenih namjera za međunarodnu zaštitu pokazuju da se broj tražitelja međunarodne zaštite u Republici Hrvatskoj značajno povećao", ističe Božinović.
Nasilje nad migrantima
Vraćanja u treće zemlje, stoji u pismu, provode se temeljem Zakona o strancima i temeljem bilateralnih readmisijskih sporazuma, a u 2018. u treće zemlje je vraćeno ukupno 1438 osoba. Što se tiče optužbi za nasilje nad migrantima u pismu se ističe da su od 2016. zaprimljene 202 pritužbe od strane državnih institucija i organizacija civilnog društva, koje sadrže navode o nasilju koje hrvatska policija provodi nad migrantima, kao i o oduzimanju i uništavanju njihove imovine.
"U svim navedenim slučajevima provedene su detaljne terenske provjere u policijskim upravama, i pritom do sad u niti jednom slučaju nije utvrđeno da su policijski službenici prema migrantima uporabili sredstva prisile. Također, ni u jednom slučaju nisu potvrđeni navodi da su policijski službenici na štetu državljana trećih zemalja počinili kaznena djela krađe".
Lažne optužbe za nasilje
Ističe se i da migranti "najčešće lažno optužuju policijske službenike za nasilje, očekujući da će im takve optužbe pomoći u novom pokušaju ulaska u Republiku Hrvatsku i nastavku puta prema zemljama odredišta". Pritom podsjeća na Sirijca koji je prijavio da ga je hrvatska policija razdvojila od kćeri, a "provjerama je nedvojbeno utvrđeno da prilikom zatjecanja i podnošenja zahtjeva za azil u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori nije bio u pratnji maloljetne djevojčice".
Na tvrdnje Amnesty Internationala da je u kampovima u Bihaću i Velikoj Kladuši obavio 94 intervuja s migrantima koje je navodno zlostavljala hrvatska policija u pismu se ističe da ta organizacija nije dala nikakve podatke na temelju kojih bi se mogle identificirati te osobe. "Uvjereni smo da se u najvećem broju slučajeva migranata koje ste intervjuirali radi o osobama koje nisu niti ušle u Republiku Hrvatsku, već su prema njima primijenjene mjere odvraćanja na državnoj granici iz članka 13. Zakonika o schengenskim granicama".
Božinović je odbacio i tvrdnje o pritiscima na organizacije koje se bave zaštitom prava migranata, ističući da MUP ostvaruje vrlo dobru suradnju s institucijama kao što su UNHCR, IOM, Hrvatski pravni centar, Hrvatski Crveni križ i Isusovačka služba za izbjeglice, s kojima ima sklopljene sporazume o suradnji, a s nekima provodi i zajedničke projekte na području zaštite prava migranata.
