"O sigurnosnim pitanjima nerijetko se govori javno, a ne bi se trebalo govoriti javno", kazao je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović odgovarajući na pitanje o posljedicama izjava predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića o Ukrajini. Radikalni krugovi u toj zemlji zbog njegovih su ga izjava stavili na svoju "crnu listu", a s druge strane brojni zapadni partneri Hrvatske ostali su iznenađeni stavovima.
"Obavještajne službe i MUP rade svoj posao 24 sata, siguran sam da prate sve što je relevantno za sigurnost građana i štićenih osoba. Nisam siguran da je press konferencija najbolje mjesto za poruke te vrste… Po tim stvarima nitko seriozan, niti jedna služba ili država, ne govori o javnom prostoru", kazao je Božinović.
O covid potvrdama
Govoreći o pandemiji koronavirusa, Božinović je ponovio da je covid potvrda "suštinski dokument EU-a, da je nastao po pravilima koja vrijede za svih 27 članica, i to u prvom redu zato da se osigura nastavak slobodnog kretanja u EU-u, unatoč pandemiji".
"Mi moramo izdavati potvrde kako je propisano EU pravilima, jer su izvorno namijenjene kretanju među članicama. Ako nije po pravilima, ne možete u Sloveniju, Beč, Frankfurt", kazao je.
"Naravno da postoji prostor na nacionalnoj razini da se potvrde primjenjuju nešto drugačije. Sutra imamo sastanak na jednoj razini koja bi to trebala konačno potvrditi", dodao je Božinović.
"Drugoga nam slijedi produljenje ovih mjera. To je sad trenutak kad bi se nešto moglo revidirati. Ali, s obzirom na brojeve novozaraženih, koji su još uvijek visoki, ne možemo govoriti da smo dosegnuli vrhunac epidemije. Posebno to ne možemo govoriti u komparaciji s drugim zemljama u kojima je omikron krenuo prije nego u Hrvatskoj, a gdje se opet bilježe rekordi", kazao je.
"Sve to treba uzeti u obzir i onda s optimizmom gledati na proljeće… Paziti da nas ne iznenadi ne daj Bože neka nova varijanta. Nećemo je prizivati", poručio je šef Stožera.
'Razmišljamo o skraćivanju samoizolacije'
Govorio je i o mogućnosti skraćivanja samoizolacije. "Razmišljamo o tome, već i zbog činjenice da ima sve više znanstvenih istraživanja koja bi opravdala to. Realno, oni koji su uveli, a ima već niz zemalja koje su skratile samoizolaciju na pet dana, učinili su to da ne ugroze funkcioniranje javne države…", poručio je.
Upitan što bi se trebalo dogoditi da se skrati vrijeme samoizolacije, Božinović je kazao da se "treba dogoditi dogovor" te da je sutra sastanak s predstavnicima HZJZ-a i Stožera.
'U mnogim zemljama ne možete ući u kafiće'
Rekao je da u policiji nemaju problem s funkcioniranjem zbog postotka ljudi koji su oboljeli od covida. "Mi smo na 1,8 posto od ukupnog sastava koji nam je u izolaciji. Tih 1,8 posto rješavamo bez problema", kazao je.
Pojasnio je potom da se covid potvrdama u javnim službama nije pokušalo zaustaviti zarazu, već se išlo za njenim usporavanjem.
"A usporavanje znači da, evo, ovih 1,8 posto su na bolovanju, pa će se vratiti, pa će nekih drugih 1,8 posto ići. Sve zato da nam se zdravstveni sustav ne preoptereti. Iz bolnica nam dolaze podaci koji nisu obeshrabrujući. Ograničili smo se na širenje u onim službama koje su esencijalne… U mnogim zemljama ne možete ući u kafiće, restorane bez covid potvrda. To se u Hrvatskoj nije dogodilo i neće", jasno je poručio Božinović, pritom dodajući da ne sumnja u funkcioniranje javnih službi unatoč eksplozivnom širenju omikrona.
Za slučaj "jednog prijevozničkog poduzeća kojem fali vozača, jer su mnogi bolesni, o čemu je čitao", rekao je da "ne treba generalizirati na razini države". "Najveći dio zaraženih će već sljedeći petak biti uz poziciji da se vrati na posao. Ranija varijanta, a s ovakvom zaraznosti virusa, o takvom scenariju ne bih volio niti razmišljati", rekao je.
Komentirao je i inicijativu opozicije o smjeni ministra Darka Horvata. "Proći će kao sve dosadašnje inicijative oporbe. Kad pogledate u sadržajnom pogledu, sve njene akcije, promišljanja politika, svode se na to da se izglasava nepovjerenje određenim članovima Vlade. Kad bi imali nešto za ponuditi, ne bismo gledali isti film da napadaju člana Vlade", kazao je.
"Treba biti svjestan da je tu puno aktera, tijela, pa bi i njih trebalo pitati dokle su došli (s obnovom), primjerice kad se spominje Zagreb", zaključio je Božinović.
