Splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić predvodeći u utorak Božićnu misu u splitskoj prvostolnici rekao je da je Kristovo rođenje najuzvišeniji dar kojeg je nebo darovalo zemlji, te naglasio kako je današnja obitelj izložena mnogim napadima, ali ona ne može biti poražena jer je Krist odabrao baš obitelj kao Božji put i način ulaska u ovaj svijet.
"Božić nas poziva da se poput pastira pokrenemo i uputimo tragom radosne vijesti Boga koji čovjekom posta. Pronaći ćemo ga u hladnoj štalici i krutim jaslicama jer za njega nije bilo mjesta u svratištu. Bog dolazi na čudan i čudesan način i njegov dolazak shvatljiv nam je jedino unutar božanskog jezika Očeva milosrđa i iznenađujućeg načina djelovanja", kazao je monsinjor Barišić.
Obitelj, izvor života i radosti, zaštićena je božanskom zaštitom
Naglasio je kako Bog dolazi čovjeku u poniznosti i sa svima želi biti blizak, solidaran, svjetlo u tamama svijeta, put i nada u čovjekovim kriznim stanjima. "Nebeski emigrant, Betlehemsko dijete koje napušta nebesa, dolazi k nama, prihvaća cjelovito naše 'danas', obilježeno demografskim slomom, odlaskom mladih i čitavih obitelji, neizvjesnostima i poteškoćama, korupcijom i nepotizmom, krizom moralnih i duhovnih vrednota unutar Crkve i društva, nepravdama i podjelama, nejasnim kurikulima i nametnutim ideologijama koje ugrožavaju obitelj, zajednicu muškarca i žene", rekao je splitsko-makarski nadbiskup.
Naglasio je kako je obitelj trajno izložena mnogim napadima, ali ona ne može biti poražena jer je Krist odabrao baš obitelj kao Božji put i način ulaska u ovaj svijet. "Obitelj, izvor života i radosti, zaštićena je božanskom zaštitom i u njenom srcu kuca ljubav Božja", poručio je nadbiskup Barišić.
Podsjetio je kako danas na rođendan Božića, na dan Božjeg dolaska, treba ponoviti riječi Ivana Pavla II. koji je kazao: "Otvorimo, štoviše, širom vrata našem Spasitelju Kristu Gospodinu. Neka se njegovoj spasonosnoj snazi otvore državne granice, ekonomski i politički sustavi, široka polja kulture, znanosti i razvoja. Ne bojte se Betlehemskog djeteta. Naš Spasitelj zna što je u čovjeku. Samo on to zna".
Gospodin je Nebeski emigrant, želi emigrirati u ljudsko srce
Nadbiskup Barišić u svojoj je homiliji također rekao kako je Gospodin "Nebeski emigrant", dar Božje ljubavi rodio se u štalici, ali i od tuda na svojevrstan način želi "emigrirati" u svoj pravi dom, a to je čovjekovo srce jer ljubi svakog pojedinca. Isusov pravi dom je obitelj jer nju izabire kao put svojeg dolaska na svijet, njegov dom je naše društvo i čitav svijet jer je došao spasiti sve ljude, kazao je.
"Božić je radosni susret svojih objava Boga i novog čovjeka. Bog nam je darovan i u darovanosti Božića pozvani smo oblikovati naše danas i svoje živote. Neka rođenje Sina Božjega, svjetla u Betlehemskoj noći osvijetli našu tamu uma i sljepoću srca, da naslutimo i spoznamo veličinu i dostojanstvo svojeg poziva i naši obitelji, da upoznamo kako smo u ljubavi predodređeni za posinstvo po Isusu Kristu, po dobrohotnosti njegove volje i po bogatstvu njegove milosti", poručio je nadbiskup Barišić okupljenim vjernicima u splitskoj katedrali svetoga Dujma.
đakovačko-osječki nadbiskup mons. Đuro Hranić (foto: Davor Javorović/PIXSELL)
"Bog i danas treba čovjeka, ta potreba nije prestala"
Svečano euharistijsko slavlje na Božić u đakovačkoj katedrali-bazilici sv. Petra predvodio je đakovačko-osječki nadbiskup mons. Đuro Hranić koji je u propovijedi istaknuo kako rješenje okova grijeha kojim smo sputani kao pojedinci, narod, kao država, i u kojima je okovana i međunarodna zajednica, leži u rođenju Betlehemskog djeteta. Mons. Hranić u svojoj homiliji govorio je o uzajamnoj potrebi čovjeka za Bogom i Boga za čovjekom.
"Isus se rodio u krhkosti i malenosti, kao svako dijete, pa mu treba ljudska pažnja i briga. Ova potreba nije prestala. Bog i danas treba čovjeka. On je cijeli svijet stvorio u ljubavi – radi čovjeka. Mi smo stvorenja njegove ljubavi, on ljubi nas ljude i njemu je stalo do svakoga od nas. Zato ima nade za svakoga od nas, ima nade i za naš narod i za naše društvo, za čitavo čovječanstvo, bez obzira na našu slabost i grešnost. On ne želi našu propast, nego naše obraćenje i spasenje. I mi, živi ljudi, koji slušamo pjev anđela te svoje srce otvaramo ponudi spasenja, smo njegova slava“, rekao je nadbiskup Hranić.
Dodao je kako čovjek žudi za Bogom i traži Boga; pa i onda kad ga odbacuje, traži ga, bio on toga svjestan ili ne, a, jer je stvoren na sliku Božju, puninu i smiraj svoga bića on može naći samo u Bogu.
Rješenje naših okova je u rođenju Betlehemskog djeteta
"Rješenje okova grijeha i zla, kojim smo sputani i kao pojedinci, i kao narod, i kao država, i u kojim je okovana i međunarodna zajednica, leži u rođenju Betlehemskog djeteta. Rješenje nije u šibi i batini goniča. Rješenje nije u bezbožnosti, u sebičnosti, u niskim strastima i požudama, nego u dobroti koja se nudi svakome, a ne nameće se nikome. Rješenje nije u nametanju jarma, u nasilju, nego u plemenitosti, u dobroti i ljubavi koja ne traži svoje, a daje sve što ima i što jest, koja je tu ne da bude služena, nego da služi i život daje za dobro drugih ljudi”, rekao je Hranić.
U propovijedi je naglasio da je uzrok svih problema, nepravde, društvenih zala, nemira i patnje upravo u našem odbacivanju Boga iz osobnog i društvenog života, u proglašavanju Boga i evanđeoskih trajnih i neprolaznih principa i vrijednosti opasnošću za sekularno društvo i državu.
"Bog je ljubav koja ne može ostati zatvorena u sebe, nego se daruje i ljubi, koja želi biti ljubljena, koja se nada uzvraćanju. No, spremna je prihvatiti i odbijanje – i to baš zato što je ljubav. To je ljubav koja je ljubljena onda kad čovjek ljubi drugog čovjeka, kad je spreman prepoznati potrebe drugoga, osobito onoga koji si ne može ili ne zna sam pomoći. Tada Bog kaže: 'Trebam te!' Taj vapaj čuje se u siromasima, bolesnima, napuštenima, osamljenima, prognanima, prezrenima, u svima koji su na rubu društva, u svakome koji traži smisao, tko je obuzet tjeskobom i strahom, u svakome tko trpi nasilje", istaknuo je nadbiskup Hranić. Kad se mi ljudi otvorimo toj ljubavi i kad odgovorimo na taj Božanski vapaj, dodao je, ono svjetlo koje je čovjek prepoznao u Bogu postaje njegovo vlastito svjetlo i on počinje svijetliti u svijetu, razgoni tamu, a svijet postaje mjesto boljega života.
riječki nadbiskup, monsinjor Ivan Devčić (foto: Nel Pavletić/ PIXSELL)
"Je li uzrok božićne radosti uistinu rođenje Isusa Krista?"
Riječki nadbiskup Ivan Devčić u propovijedi na središnjoj božićnoj misi u riječkoj katedrali Sv. Vida kazao je kako bi se vjernici morali dobro upitati 'čemu se danas raduju', i je li uzrok božićne radosti uistinu rođenje Isusa Krista ili se ta radost jedva razlikuje od radosti kojoj su uzrok čisto zemaljski motivi. Nadbiskup Devčić je istaknuo da je svako rođenje uzrok velike radosti, jer u trajnoj borbi između života i smrti najavljuje konačnu pobjedu života. No, dok 'obično ljudsko rađanje' to samo najavljuje, tek rođenjem Isusa Krista započinje davno najavljivani i očekivani okršaj iz kojeg će života izaći kao apsolutni pobjednik, dodao je.
"Moramo se upitati radujemo li se radošću anđela koji zbog Isusova rođenja iznad Betlehema kliču 'Slava na visinama Bogu, a na zemlji mir ljudima, miljenicima njegovim' i radošću proroka koji su se, poput proroka Izaije već samom Božjem obećanju Spasitelja toliko radovali kao da je on već došao? Ili se možda naša božićna radost jedva razlikuje od radosti kojoj su uzrok čisto zemaljski motivi", naveo je nadbiskup Devčić.
"Ako bi to bilo tako, onda se naša božićna radost ne bi ni po čemu razlikovala od radosti koju nam pružaju zemaljske stvari i zemaljski užici", zaključio je.
"Ne dopustimo da nam Božić bude povod za svjetovno slavlje"
"Kada se Kristu radujemo, tada i svaka naša čisto ljudska radost zadobiva svoju iskonsku ljepotu i čistoću jer proizlazi iz srca očišćenog Kristovom milošću. Radi toga ne dopustimo da nam Božić postane povodom za čisto svjetovno slavlje i radovanje u kojemu nema ni traga ni spomena izvornog povoda za taj blagdan, a to je rođenje božanskog Spasitelja Isusa Krista“, poručio je riječki nadbiskup Devčić.
Podsjetio je da svaki čovjek ima odabir između prihvaćanja ili odbijanja Isusa, otvariti vrata ili se oglušiti na njegovo kucanje u strahu da ne bi poremetio svoj ustaljen život.
"Zbog toga se danas dok slavimo Božić moramo iskreno zapitati - čujemo li Isusovo kucanje na vrata svog srca i jesmo li mu ih otvorili", kazao je nadbiskup Ivan Devčić u božićnoj propovijedi.
