Nastavnike i učitelje najviše mori nedostatak društvenog statusa, nepriznavanje njihove profesije, a najkritičniji njihov financijski status, kazao je za N1 Boris Jokić koji je komentirao istraživanje pod nazivom 'Nemamo 3 mjeseca godišnjeg'.
“Oni se ne osjećaju uključenima u izradu obrazovnih politika, imaju osjećaj da ih političari ne slušaju i da i se njihov glas uopće ne čuje. Razni su izvori njihovog stresa, nisu vezani samo uz politiku, nego sve što čini taj sustav tako složenim, a tu smo i mi, roditelji”, kazao je.
'O školi se najčešće govori kroz skandale'
Jokić smatra da je najveći problem to što se o školi najčešće govori kroz skandale, a velika nemogućnost privlačenja mladih u tu struku je nedostatak upravo društvenog statusa zaposlenih u toj struci.
"Naime, rad s mladim ljudima i rad s djecom je izrazito gratificirajuću, učitelji i nastavnici su i dlaje zadovoljni i uživaju u svom poslu, ali svi vanjski čimbenici im izazivaju određenu nelagodu jer sve oko tog posla postaje sve teže", rekao je te dodao:
"Bez obzira rade li u osnovnoj ili srednjoj školi, ono što im izaziva najveći izvor stresa su administrativne obveze, a uz to i sam uspjeh učenika. Zatim slijedi veliki broj nadoknada nastave, a na samom kraju izvora stresa je ono što dolazi najčešće u medije, zastrašivanje od strane učenika i roditelja", rekao je.
Jokić navodi da se učiteljima i nastavnicima ne daje dovoljno autonomije u tom poslu, da mogu dodavati boje svom poslu u učionici. Administrativne obveze moraju biti smanjene na najmanju mjeru, rekao je.
'Problemi koji se odražavaju danas, bit će puno veći u budućnosti'
"Ti se problemi koji odražavaju danas, a oni će biti puno veći u budućnosti, no ne razmišlja se što znači da nastavnici nisu cijenjeni u Hrvstakoj", rekao je. Na pitanje da li se u Hrvatskoj cijeni obrazovanje, u istraživanju je čak njih 78% maturanata reklo da ne, a njih više od 60% misli da im nastavnici nisu dovoljno cijenjeni.
“"o što oni to misle više je lijepo iz empatične linije, no tko će od njih odabrati profesiju koja nije cijenjena u društvu?", upitao se.
Politika koja ne obraća pažnju na privlačenje najboljih pojedinaca u sustav odgoja iobrazovanje dugoročno nema nikakvu šansu. Bilo bi dobro obratiti pažnju na to da najbolji među njima smatraju, jer u 10 posto onih najboljih, njih 85 posto misli d anastavnici nisu dovoljno cijenjeni.
"Sad kad govorimo o dnevno političkom žamoru, malo tko će od njih za Svjetski dan učitelja ili učiteljica osim protokolarne čestitke reći da treba i djelovati", rekao je te dodao: 'Mi trebamo imati više optimizma u odgojno obrazovni sustav nego Mađarska u kojoj trenutno traju prosvjedi. Naši su radnici zadovoljni u obrazovanju, njima plaće rastu ali ne koliko bi trebale s obzirom na inflaciju. Hrvatski je kroz vrijeme izgradila sustav koji je tradicionalno kvalitetan i ima prilku odskočiti. Ne treba nas uspoređivati s Mađarskom, nego gledati prema Zapadu gdje nastavnici imaju autonomiju i njihova je uloga u društvu važna'.
'Kada marginalizirate izrazito važnu skupinu u društvu, to je izrazito štetno'
“Kad marginalizirate izrazito važnu skupinu u društvu, u prvi mah to vam može olakšati vladavinu, ali dugoročno to je izrazito štetno za društvo”, rekao je Jokić.
Navodi kako su nastavnici u nedavnom istraživanju upitani o zabrinutostima vezanima vezani uz pandemiju, ekonomsku neizvjesnost, rat u Ukrajini, klimatske promjene, potrese u hrvatskoj, a rezultati su krajnje zanimljivi. Čak 30% posto njih je još uvijek zabrunuto zbog Covida, no za 70% njih, najveći izvor zabrinutosti je ekonomska nesigurnost.
"Pametni sustavi ne bi gledali svoj mandat za rješavanje tog problema, to bi trebalo gledati u okviru od 20 i 30 godina jer se ta problematika mora staviti u dugoročniji koncept. U društvima i u vremenu kad se sve gleda kroz novac, kaže, činjenica je da ovi ljudi rade s najcjenjenijim kapitalom u zemlji – ljudima. Dok ne promijenmo vizuru ovog cijelog koncepta, u društvu neće biti sreće. Budućnost ove zemlje nalazi se u nekoj učionici trećeg C razreda gdje neki učitelj objašnjava kako je danas lijep dan i kako treba biti dobar prijatelj pa da bi onda ta klinka, ne klinac, nego klinka 2050. radila neke lude stvari", zaključio je Jokić.
