Od njega obolijeva svaka četvrta osoba na svijetu, a može pogoditi bilo koga - riječ je o moždanom udaru.
Na Svjetski dan moždanog udara KBC "Sestre milosrdnice" u Zagrebu i još četiri druge hrvatske bolnice dobile su uređaj kojim će lakše spašavati živote oboljelima od ove opasne bolesti.
Danas na nogama, no prije pet mjeseci Srećko je u bolnicu dopremljen na nosilima.
"Samo sam se srušio na pod i nisam znao. Bio sam u nekoj svijesti, nisam znao što se događa sa mnom. Šest sati sam ležao na podu dok me kolega s posla nije našao", pripovijeda je Srećko Budek.
Imao je sreće što je izdržao tako dugo, ali ništa ne bi bilo moguće bez liječnika.
"I takvi pacijenti koji dođu vrlo rano, znači u prvih šest sati, ali moguće i do 24 sata su idealni kandidati za proceduru mehaničke trombetomije", rekla je neuroradiologinja iz KBC-a "Sestre milosrdnice" Dijana Zadravec.
Monitor prikazuje svaku pa i najmanju žilu
A to znači zahvat na ovom "svemirskom brodu" od uređaja koji od danas zamjenjuje stari. Modularni tzv. Zee Biplane, u novoj angiosali olakšat će im posao spašavanja života.
"Mi ubodemo u preponu, obično nekad i kroz ruku i sustavom katetera dođemo do ciljanog problema unutar krvnih žila mozga. Ako se radi o svježem ugrušku i začepio ju je, izvadimo ugrušak van", kazao je radiolog u KBC "Sestre milosrdnice" Vladimir Kalousek.
A u 2D prikazu sve mogu pratiti na ovom monitoru koji prikazuje svaku pa i najmanju žilu. U roku od sat vremena problem može biti riješen. Pet bolnica u Hrvatskoj dobilo je ovakav uređaj zahvaljujući europskim sredstvima. Ukupna vrijednost iznosi 172 milijuna kuna.
"Ta vještina, znanje i aparat polumrtvoga čovjeka dižu i on nakon fizikalne terapije za nekoliko mjeseci počinje normalno raditi. Inače bi cijeli život bio u kolicima ili bio na onome svijetu", kazao je ministar zdravstva Milan Kujundžić.
Moždani udar drugi je uzrok smrti u Hrvatskoj i svijetu
Moždani udar drugi je uzrok smrti u Hrvatskoj i svijetu. Pretpostavlja se da će ove godine pogoditi 14 milijuna ljudi, odnosno svakog četvrtog stanovnika. Moguće je da će trećina oboljelih umrijeti, stoga je važno znati da se to može spriječiti.
"Bolesnici naši su ili pušači ili visok tlak, stres, fizička neaktivnost, nema zapravo ni dobne granice, iako starija populacija je ta koja je češće zahvaćena", rekla je neuroradiologinja Zadravec.
Prepoznati ga možete po ovim simptoma: osoba otežano i nerazumljivo govori, ne može podignuti ruku, nepokretna joj je jedna strana lica ili tijela. Minute koje slijede ključne su za zvanje u pomoć jer se pravodobnom reakcijom može spasiti život.
Važna je prevencija
Gostujući u RTL-u Danas, Verica Kralj, voditeljica Odjela za srčanožilne bolesti HZJZ-a, kaže da je moždani udar je globalna epidemija.
"On jest najčešći u starijim dobnim skupinama, no nitko nije pošteđen. Može se raditi o genskoj predispoziciji, metaboličkoj bolesti, prsnuću aneurizme... Ako osoba zna da je u riziku, ako ima u obiteljskoj anamnezi nekoga tko je imao moždani udar, ako ima neke čimbenike tipa dijabetes, povišeni krvni tlak... Osoba bi se tada trebala javiti liječniku i kontrolirati svoje zdravlje", rekla je Kralj.
U Hrvatskoj je moždani udar drugi uzrok smrti, s nekih šest tisuća umrlih osoba na godinu. Trećina onih koji dobiju moždani udar umiru, trećina završi s nekim invaliditetom, a trećina se dobro oporavi.
Upravo zato najvažnija je prevencija.
"Znamo čimbenike na koje možemo djelovati: povišeni krvni tlak, šećer u krvi, masnoće u krvi... Ti čimbenici često su posljedica nepravilnih životnih navika koje bi svatko od nas trebao mijenjati. Primjerice, sjedilački život, nepravilna prehrana... Prije svega treba prepoznati te čimbenike i pridržavati se određenih pravila", rekla je Kralj.
