U Puli jedna, u Zadru i Dubrovniku po tri, u Gospiću četiri, u Šibeniku šest, te u Splitu 13. Toliko je doza protuotrova za riđovke i poskoke ostalo u bolnicama na obali. Nestašica je svuda u Europi, pa smo na jedvite jade po 20 doza uspjeli nabaviti iz Srbije i Francuske gdje jednu bočicu plaćamo 22.000 kuna. Dok ih je proizvodio naš Imunološki, stajale su nas tisuću.
Proizvodnja godinama stoji, a oprema propada. Zadnje doze protuotrova za zmije koje je proizveo Imunološki potrošene su 2018.
„Imamo već osam godina sve – one osnovne komponente. To su zmije, to je zmijski uskladišteni otrov, imamo konje, opremu, ljude i dobru volju“, poručio je voditelj Odjela za proizvodnju antiseruma i uzgoj pokusnih životinja Hrvoje Šindler.
„Žalosno je da ne možemo radit sve sami, žalosno je da stojimo od 2013. otkad smo ostali bez proizvodne dozvole, to je gotovo pa 10 godina. Mi se 10 godina nismo pomaknuli s mrtve točke“, smatra predsjednica Sindikata radnika Imunološkog zavoda Lidija Jagarinec.
Ovisimo o uvozu protuotrova
Pa smo osuđeni smo na uvoz. Dodatan je problem što serum nikad nije bilo teže nabaviti, jer vlada nestašica u cijeloj Europi.
„Prema našim informacijama nestašica antitoksina za europske zmije postoji u svim zemljama u kojima postoji potreba za ovim lijekom. Tako da je zapravo u posljednje vrijeme otežana nabavka protuotrova za ugrize europskih zmija“, tvrdi glasnogovornica Agencije za lijekove i medicinske proizvode Maja Bašić.
Ipak, na jedvite jade uspjeli smo nabaviti 60 bočica, među kojima je i 20 iz Francuske. Svaku od njih platit ćemo 22.000 kuna.
„Na žalost nemam ingerencije utjecati na tržišne okolnosti koje određuju cijenu. Ono što je moj zadatak kao ministar u ovom trenutku je nabaviti na europskom tržištu ono što se nudi“, kazao je ministar zdravstva Vili Beroš.
Dok je protuotrov proizvodio Imunološki...
Usporedbe radi, dok ih je proizvodio naš Imunološki, doza je stajala tisuću kuna.
„Ovo što se sada plaća, to je apstraktna cijena, međutim i apstraktnu cijenu ćete platiti samo zato da imate zmijski antitoksin jer se sa zmijama ne možemo dogovoriti dali da grizu ili da ne grizu“, kazala je predsjednica Sindikata radnika Imunološkog zavoda Lidija Jagarinec.
Trenutačno je po bolnicama raspoređena 101 doza, što je, uvjeravaju nas liječnici, i više nego dovoljno. Ne možemo se više oslanjati na tuđu proizvodnju, moramo što prije pokrenuti vlastitu, kaže ministar.
50 do 60 zmijskih ugriza godišnje
„Naravno da smo prvo sagledali dali je ona moguća, međutim dobio sam na neki način uvjeravanja da je ona moguća s toga ne vidim u ovom trenutku razloga da ne bi utemeljili domaću proizvodnju zmijskog antitoksina“, rekao ministar zdravstva Vili Beroš.
Pa bismo prvih 250 ampula domaćeg protuotrova trebali dobiti već za iduću sezonu, a proizvodnja bi počela u ožujku.
„Godišnje je u Hrvatskoj negdje između 50 i 60 ugriza zmija otrovnica, tako da bi to bilo dovoljno za potrebe Hrvatskog tržišta, a bilo bi i nešto eventualno za komercijalizaciju“, pojasnio je ravnatelj Imunološkog zavoda Vedran Čardžić.
Što bi za Imunološki zavod, nekada strateški važnu tvrtku – značilo novi početak.
