"Zaslon mora biti čist, kako bi slika na zaslonu bila jasna, a tekst čitljiv... Slika na zaslonu ne smije treperiti... Na zaslonu ne smije biti odsjaja, jer on smanjuje čitljivost znakova i uzrokuje zamor očiju...
Radni stol ili radna površina ne smiju bliještati i moraju biti izrađeni od materijala koji na dodir nije hladan... Mikroklimatski uvjeti moraju odgovarati zahtjevima za toplinsku udobnost pri radu bez fizičkog naprezanja (temperatura 20 do 24 °C).
Ukoliko se koristi klima uređaj, vlažnost treba biti između 40 i 60 posto, brzina strujanja zraka najviše 0,2 m/s, a u toplom razdoblju temperatura prostorije može biti najviše 7 °C niža od vanjske temperature...", citati su iz akta o zaštiti na radu nastalog pod kapom Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva 2005. godine. Ovaj Pravilnik je opstao sve do današnjih dana. No, neke definicije iz citiranog Pravilnika ugrađene su kasnije i u neke druge službene dokumente koji se bave problematikom zaštite na radu.
Na rubu bizarnosti?
Pa se tako u Pravilniku o zaštiti na radu Ministarstva rada iz 2013. propisuje kako "ako radni proces to dopušta, u radnim prostorijama se zavisno od vrste radova u hladnom (zimskom) razdoblju moraju osigurati sljedeći mikroklimatski uvjeti: rad bez fizičkog naprezanja od 20 do 25 °C; laki fizički rad od 16 do 22 °C; teški fizički rad od 10 do 19 °C”, dok se za rad klima-uređaja “preporučuje relativna vlažnost od 40 do 60 posto”, dakako, uz podsjećanje kako “razlika između vanjske i unutarnje temperature, u pravilu, ne bi trebala biti veća od 7 °C."
"Neke su propisane odredbe na rubu bizarnosti, pogotovo kad govorimo o tvrtkama sa svega nekoliko zaposlenih, koje nerijetko rade u privatnim stanovima iz kojih vode svoj mikrobiznis. Umjesto da im se olakša život i poslovanje, ispada da im država samo otežava. A naše gospodarstvo može napredovati samo na krilima malih tvrtki, ne treba imati iluzija o nekim velikim ulaganjima", komentirao je za Slobodnu Dalmaciju dr. Goran Vojković, pravni stručnjak s velikim iskustvom rada u državnoj službi i privatnom sektoru, koji je za gostovanja u HTV-ovoj emisiji Otvoreno ukazao na apsurdnosti normativa zaštite na radu.
Podržavam, ali odredbe imaju malo doticaja sa stvarnim životom
"I tako vi sad u stanu morate imati naljepnice koje pokazuju izlaz za slučaj opasnosti, jer je tako propisano, morate imati rasvjetu kakva je točno propisana, paziti na to koliko ste centimetara udaljeni od ekrana, da ne govorim o tome da je protuzakonito zapravo sjediti na pilates lopti ili u fotelji dok radite za kompjutorom... Pa to je komično", kazao je dr. Vojković.
"Podržavam razvijanje sustava zaštite na radu, kao i zaštite radnika od izrabljivanja, ali čini mi se da oni koji pišu ovakve odredbe imaju premalo doticaja sa stvarnim životom. A to je i kočnica razvoju gospodarstva, u što se kunu sve vlade", dodaje dr. Vojković.
- udaljenost zaslona od očiju radnika ne smije biti manja od 500 mm - srednja visina tipkovnice ne smije prelaziti 30 mm - kosina tipkovnice ne smije biti veća od 15 stupnjeva - ako je njezin donji rub viši od 1,5 cm, potreban je podložak za šaku
