Vladine mjere za ublažavanje cjenovnog udara, prijete li nam redukcije električne energije i što građani mogu napraviti da imaju manje račune za grijanje, neka su od pitanja o kojima je progovorio Dražen Jakšić, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar za tportal.
Za Hrvatsku je rekao da ne očekuje veće probleme u opskrbi prirodnim plinom s obzirom na to da imamo LNG terminal i podzemno skladište plina Okoli. "Drugo je pitanje kakva će biti cijena. Kada govorimo o električnoj energiji, imamo znatno smanjenu proizvodnju iz hidroelektrana i tu smo oslonjeni na uvoz. Kako su i druge europske zemlje pogođene nedostatkom električne energije uslijed manjka plina za termoelektrane i loše hidrologije, postoji određeni rizik za mogućnost uvoza električne energije u dovoljnim količinama", rekao je Jakšić.
Na pitanje, znači li to redukcije, kaže da za sad nema opasnosti u Hrvatskoj, ali neke zemlje su to već uvele. "Francuska je najavila mogućnost djelomičnih redukcija u opskrbi u trajanju od dva sata po sistemu rolling blackout. To je već uvelo Kosovo. Sjeverna Makedonija je proglasila krizno stanje, a i u Srbiji je manjak proizvodnje", odgvara.
Ppostoje procedure i za Hrvatsku, ako bi se uvele restrikcije, a pririteti bi bile bolnice, druge bitne ustanove, ali bi se gasila rasvjeta, isključvali pojedini gradski kvarti na nekoliko sati. "To je krajnja mjera i mi u Institutu ne očekujemo da će doći do nje", rekao je Jakšić.
Krško u listopadu ide u remont, što onda? "Svakih 18 mjeseci nuklearka ide u obavezni remont, a koji se ne može preskočiti. Prošli je završio početkom svibnja 2021., tako da u listopadu ove godine počinje novi. Elektrana će biti isključena iz mreže oko mjesec dana jer se ide u redovnu izmjenu gorivih elemenata. To je 350 MW koje ćemo morati nadomjestiti iz drugih izvora, ponajprije iz uvoza", rekao je Jakšić.
Hidroelektrane manje prizvode
Problem je i smanjena proizvodnja struje iz hidroelektrana jer će tih gotovo dva TWh električne energije, koliko će manjkati, morati nadomjestiti. "Na vanjskim tržištima po sadašnjim cijenama to je vrijednost od gotovo milijardu eura. Naravno, to neće biti slučaj jer su određene količine nabavljene unaprijed, a dio će proizvesti u termoelektranama, ali opet će imati veće troškove za prirodni plin. Sve to znači da će HEP doživjeti veliki udar i da to potencijalno smanjuje njegov investicijski potencijal da ulaže u nove projekte. No HEP je financijski stabilan i ne vjerujem da će se ugroziti njegovo poslovanje", rekao je.
Kaže da su nuklearne elektrane su apsolutno dio rješenja za postizanje klimatske neutralnosti. "One su najveći niskougljični izvor energije u EU s oko 25 posto. No problem je to što njihova izgradnja traje jako dugo. Kad bismo se danas odlučili na izgradnju, prošlo bi minimalno deset godina do puštanja u pogon. Krško zadovoljava oko 15 posto naših potreba za električnom energijom i oko 20 posto slovenskih. Bez Krškog danas bismo bili u daleko nepovoljnijoj situaciji", rekao je Jakšić.
Njemačka je odlučila ugasiti sve svoje nuklearke i smatra da je kardinalno pogriješila kad je odbacila nuklearnu energiju i previše se oslonila na Rusiju.
"To je dovelo ne samo Njemačku u probleme, nego i cijelu Europu... No Njemačka je odlučila produžiti rad dva od preostala tri reaktora zbog manjka energije i jer se javno mnijenje promijenilo", kaže.
Je li došlo vrijeme da kažemo tko su to stvarno energetski siromašni građani i da se samo njima subvencionira trošak strujem bilo je pitanje, a on odgovara: "Sigurno. Energetsko siromaštvo odnosi se na ona kućanstva koja više od deset posto svojih prihoda troše na energiju i njima sigurno treba pomoći. Ali umjesto nekih socijalnih transfera i plaćanja računa, više je svrsishodno pomoći im u obnovi njihovih kuća i stanova, u vidu energetske obnove, zamjene rasvjete i kućanskih uređaja kako bi im se smanjila potrošnja."
Gasite svjetla, isključite uređaje
Na pitanje kako građani mogu štedjeti energuju, poručuje da treba gasiti svjetla tako gdje nas nema, da se isključe uređaji koji nam ne treabju, a zimi je najvažnije smanjiti grijanje.
"Jedan stupanj znači otprilike pet posto uštede u toplinskoj energiji. Sve su to kratkoročne mjere. Dugoročnije treba investirati u energetsku obnovu zgrade, postaviti fotonapon na krov i zamijeniti neefikasne kućanske uređaje. Možemo napraviti znatne uštede bez smanjenja komfora", odgovara.
A kako će Institut štedjeti? "Kad počne sezona grijanja, petkom ćemo raditi od kuće pa ćemo imati tri dana u kojima se zgrada ne grije, a i zaposlenici će uštedjeti na prijevozu. Spustit ćemo i temperaturu grijanja, prema preporukama, na 21 Celzijev stupanj. Osigurali smo oko 1,6 milijuna eura za obnovu naše zgrade..., pojačat ćemo toplinsku izolaciju vanjske ovojnice zgrade, instalirati fotonaponske panele na krovu, a provest ćemo i potpunu elektrifikaciju i digitalizaciju sustava grijanja i hlađenja uz ugradnju dizalica topline korištenjem podzemne vode iz plitkog geotermalnog izvora. Očekujemo da će taj projekt uskoro krenuti u realizaciju".
Kolike će to donijeti uštede? "Kratkoročne mjere donijet će desetak posto tijekom sezone grijanja u toplinskoj energiji dok će nam dugoročne mjere donijeti energetske uštede i do 90 posto", završava..
