U Ministarstvu državne imovine tvrde kako su državni prostori često "stradavali" i gubili na vrijednosti u procesu promjena prostornih planova koje donosi lokalna vlast. Pri tome im cilj, kako tvrde, nipošto nije dodatno zakomplicirati donošenje prostornih planova, već isključivo zaštita državne imovine.
Primjerice, bilo je slučajeva da u nekom gradu, državna parcela uz hotel, koja je bila građevinsko zemljište, postane zelena zona u kojoj se ne može graditi, a da se zelene zone s privatnim parcelama istovremeno proglase građevinskom zonom i dobiju na vrijednosti, piše Novi list.
Primjeri loše prakse znali su biti i kampovi kojima je država vlasnik i gdje se u brojnim slučajevima državna zemljišta koriste bez ugovora pa godinama država ne naplaćuje najam.
A da stvar bude gora, osim što godinama nisu plaćale najam, privatne tvrtke su to zemljište koristile bez valjanih ugovora.
Velik problem su za resorno ministarstvo i državni stanovi u kojima stanari bespravno žive. Takvih je čak 907 u Hrvatskoj pa je Ministarstvo državne imovine isplaniralo da ti stanari ili kupe stanove prema njihovoj tržišnoj vrijednosti ili da plaćaju tržišnu vrijednost najma. Slično je i s poslovnim prostorima od kojih većinu ne koriste zakupci koji su s državom sklopili ugovor po povojnim cijenama nego najčešće te prostore daju u podzakup po puno većim cijenama pa na njima ostvaruju zaradu.
