Zahvaljujući inicijativi Europske komisije Wi-Fi za Europsku uniju, više od 100 gradova i općina u Hrvatskoj trebalo bi imati besplatni pristup internetu na ulici. Tako će građani, ali i turisti diljem zemlje moći besplatno koristiti mrežu svih mreža.
No, do ugradnje pristupnih točaka treba pričekati pa smo u Zagrebu odlučili testirati kako već postojeći besplatni Wi-Fi funkcionira i koliki mu je domet.
Društvene mreže, web poruke, portali, e-mailovi, glave su nam većinu vremena pred ekranima. Sve je razvikaniji i gradski, besplatni Wi-Fi.
A kako radi?
Za početak smo se spojili na Wi-Fi naziva Grad Zagreb. Uz uvjete prihvaćanja, gdje vas upozoravaju na moguću zlouporabu podataka, ali i zabranjuju pregled primjerice porno stranica - pristup je bio jednostavan.
"Evo ovako, na Zrinjevcu smo u dometu 15 različitih točaka grada Zagreba, vidimo da im je prosječan signal oko 80 decibela što bi zapravo značilo solidnu pokrivenost signala", kazao je predavač na Veleučilištu Algebra, Karlo Josić.
Brzina je tijekom boravka u parku bila ujednačena, no vrijedi li takvo pravilo i u pokretu?
Dali smo se u hod za takozvanim "Roaming Wi-Fijem"
Funkcionalni internet prestao je baš na križanju Gajeve i Tesline. Idući smo ulovili tek kod Cvjetnog trga. Brzo smo vidjeli da nam shopping centar, iako ga ima, blokira Wi-Fi lozinkom. Ali zato je Wi-Fi Zagreb opet bio prisutan. Uz omanje probleme.
"Mjereni signal nam je odličan, dakle vrlo sličan kvaliteti kao i na prethodnoj lokaciji na Zrinjevcu. Međutim sam pristup internetu je izuzetno loš. Brzina pristupa 270 kbs što je zapravo brzina koja odgovara 90-im godinama kad smo imali 'dial up' konekciju", rekao je Josić.
Dakle, neupotrebljivo. Pokušali smo isprobati i navodno besplatni internet u tramvajima. Iako nam je rečeno da je u pogonu 60-ak niskopodnih tramvaja s istim u 20 minuta, mi smo od 15-ak tramvaja vidjeli tek jedan s oznakom Wi-Fi, koji nam je pobjegao.
A što će nam donijeti inicijativa?
"Ona je predviđena da poveća dostupnost besplatnog, kvalitetnog interneta na javnim površinama i javnim prostorima", kazao je Ivo Majerski s Odjela informiranja i zaštite korisnika iz HAKOM-a.
U slučaju Hrvatske, tu će opciju imati 124 grada i općine, a svaka jedinica trebala bi dobiti vaučer u vrijednosti 15 tisuća kuna za ugradnju pristupnih točaka, ne i sam internet. Za manje sredine, zanimljiv novac.
Što kažu građani i turisti?
"Pa ne znam doma mi je lakše ne trošim svoje, nemam pojma koji bi drugi razlog bio, nije kao prije, prije je bio skuplji internet", rekao je Branko iz Zagreba.
Iz HAKOM-a kažu da u Hrvatskoj postoji već na tisuće ovakvih pristupnih točaka, no da je inicijativa dobrodošla, pogotovo kad stiže na račun europskih fondova.
