POREZNA REFORMA: Od 1. siječnja rastu plaće, nekima bi trebale biti više i za 1000 kuna
Bernardić je Petrovu poslao otvoreno pismo u kojemu ga podsjeća da je s konstituirajuće sjednice Sabora poručio kako će sabornica postati središnje mjesto vođenja politike. U tom smislu ga poziva da s usvajanjem SDP-ova zakonskog prijedloga u Saboru o minimalnoj plaći i zaustavljanju rasta plaća državnih dužnosnika započnu zajedničke razgovore o nužnim reformama za bolji život u Hrvatskoj.
SDP je uvijek otvoren za razgovor
"Počnimo od usvajanja SDP-ovog prijedloga o minimalnoj plaći i zaustavljanja rasta plaća državnih dužnosnika. Nastavimo s reformom regionalne i lokalne samouprave. Pozivam Vas da predsjedate skupinom koja bi konsenzusom postigla dogovor oko takve rasprave zasnovane na stručnim analizama kako bi naši građani bolje živjeli u svojim općinama i gradovima. Vjerujem da i s Vaše strane postoji iskrena želja za reformama u Hrvatskoj i da možemo naći način njihova ostvarenja. SDP je uvijek otvoren za razgovor", ističe Bernardić u pismu.
Napominje kako Vlada prema prijedlogu državnog proračuna za iduću godinu planira potrošiti 4,8 milijardi kuna više nego u ovoj godini, a minimalnu plaću, koja iznosi oko 2.500 kuna, predviđa uredbom podići za samo 156 kuna. Stoga smatra nužnim razmotriti SDP-ov prijedlog koji predviđa povećanje minimalne plaće za 286 kuna od 1. siječnja iduće godine, a od 2018. za dodatnih 309 kuna, s ciljem da se zakonski trajno riješi problem minimalne plaće.
"To je minimum pravednosti prema 50.000 ljudi u Hrvatskoj koji rade za minimalac, u trenutku u kojem porezna reforma Vlade onima koji imaju plaću od 15 tisuća kuna donosi povišicu od oko tisuću kuna. Slažem se s Vama da plaće državnih dužnosnika ne bi smjele rasti zbog porezne reforme. Kako ćemo nakon toga pogledati u lice ljudima koji rade za minimalac? Pozivam Vas da ovu nepravdu ispravimo zajedno", poručuje predsjednik SDP-a Boži Petrovu, predsjedniku Sabora i Mosta.
Navodi kako se slaže s njim da uspješnija budućnost Hrvatske leži u stvarnim reformama, od kojih je jedna reforma lokalne i regionalne samouprave s ciljem decentralizacije Hrvatske, posebno one financijske. "Zbog porezne reforme kojom će lokalne jedinice izgubiti dio prihoda od poreza, država će im kompenzirati taj gubitak s 1,33 milijarde kuna iz nacionalnog proračuna. To je daljnja centralizacija Hrvatske koja će kvalitetu života građana u cijeloj zemlji učiniti još ovisnijom o odlukama koje se donose u Vladi", ocjenjuje Bernardić.
Na koji će način država poštovati Sporazum sa sindikatima javnih službi?
Upozorava kako iz predloženog proračuna za iduću godinu nije jasno na koji će način država poštovati Sporazum sa sindikatima javnih službi o povećanju plaća, unatoč tomu što se dug zdravstvenog sustava povećava. Jasno je, dodaje, da će se Hrvatska zadužiti za dodatnih 25,4 milijarde kuna, no nije jasno što će država prodavati kako bi namaknula 1,4 milijarde kuna prihoda od privatizacije.
Petrova upozorava i da Hrvatska nema jasnu viziju svoga razvoja, niti hrabrosti za konkretne reforme koje bi zahvatile upravljanje državnom imovinom i pokretanje mrtvog kapitala za dugoročnu dobrobit društva.
"Podsjećam Vas na posljednje rezultate PISA testa prema kojem su hrvatska djeca po znanju i dalje na začelju liste. Reforma obrazovanja naš je nacionalni prioritet. Socijaldemokratska partija Hrvatske ima ambiciozan cilj kreiranja strategije razvoja Hrvatske s naprednim i modernim vizijama izgradnje države i društva do 2050. Kao predsjednik SDP-a, najveće oporbene parlamentarne stranke, pozivam Vas da razgovaramo o tome u kakvoj Hrvatskoj želimo živjeti za 35 godina", ističe Bernardić u otvorenom pismu predsjedniku Hrvatskog sabora.
