BEOGRAD IPAK POPUSTIO: /

Srbija pristala ispuniti hrvatski uvjet za deblokadu pregovora s EU-om

Image
Foto: Thinkstock, Martin Cvetkovi?

U procesima za ratne zločine mora se izbjeći sukob nadležnosti između država.

27.5.2016.
12:30
Thinkstock, Martin Cvetkovi?
VOYO logo

Tako, doznaje Večernji list, glasi dogovoreno rješenje i jezične formulacije oko triju ključnih točki na kojima je Zagreb inzistirao kako bi Srbiji dao zeleno svjetlo za otvaranje poglavlja 23. Pravosuđe i temeljna prava.

Iako je riječ o diplomatskim formulacijama, one vrlo jasno kažu da je Hrvatska uspjela u namjeri da ukloni neprihvatljiva rješenja u susjednoj državi. Prva točka prijepora bila je srbijansko polaganje prava na tzv. regionalnu jurisdikciju, odnosno na procesuiranje zločina počinjenih na teritoriju bivše Jugoslavije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
KOVAČ OPET DEMANTIRAO BRUXELLES: /

'Rješenje za Srbiju nije postignuto, utvrđuje se štivo'

Image
KOVAČ OPET DEMANTIRAO BRUXELLES: /

'Rješenje za Srbiju nije postignuto, utvrđuje se štivo'

Riječ je o hibridu univerzalne jurisdikcije, koju međunarodno pravo poznaje, ali i politički motiviranom ograničavanju nadležnosti samo na prostor bivše države. Srbija je prema spornom Zakonu o ratnim zločinima polagala pravo na procesuiranje hrvatskih državljana za zločine na hrvatskom teritoriju, iako se postupak protiv njih - kao u slučaju Veljka Marića - vodio i u Hrvatskoj.

Suradnja s Haagom je ključna

Tekst odluke kaže kako EU naglašava regionalnu suradnju i dobrosusjedske odnose pri procesuiranju ratnih zločina, što uključuje i cilj da se izbjegne konflikt jurisdikcije te se poziva da se ratni zločini procesuiraju bez diskriminacije. Druga točka, suradnja sa sudom u Haagu, u tekstu je apostrofirana kao ključna, što uključuje i potpuno priznavanje i izvršenje odluka i presuda tog suda. Time je Srbiji poslana poruka da se, među ostalim, ne tolerira posljednji eksces - odbijanje izručenja trojice dužnosnika Srpske radikalne stranke.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Treća pak točka - zaštita hrvatske manjine i inzistiranje na provedbi Sporazuma o zaštiti nacionalnih manjina koje je Srbija potpisala s Hrvatskom o zastupljenosti u predstavničkim i državnim tijelima - u tekstu je pak adresirana formulacijom koja kaže da EU naglašava važnost poštivanja i pune zaštite prava manjina u skladu s kriterijima iz Kopenhagena (uvjeti za članstvo u EU-u, op. a.).

Kovač demantirao Hahna

Kako samo ranije pisali, Hrvatska jedina od 28 članica Unije nije dala Srbiji zeleno svjetlo da se poglavlje Pravosuđe i temeljna prava otvori u lipnju. Povjerenik za proširenje Johannes Hahn u četvrtak je izjavio kako je rješenje postignuto u srijedu navečer. No, hrvatski šef diplomacije Miro Kovač ga je demantirao.

"Riječ je o čistoj propagandi u svrhu dezinformiranja javnosti. Dogovor o uklanjanju hrvatske blokade otvaranju poglavlja 23. u pregovorima o pristupanju Srbije Europskoj uniji još nije postignut", kazao je Kovač.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Dosje jarak
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo