Ministar obrane Mario Banožić izjavio je u četvrtak, vezano za nesuglasice s predsjednikom Republike Zoranom Milanovićem oko polaganja vijenaca u povodu blagdana Svih svetih, da je to za njega zatvorena tema.
"Nisu to za mene otrovne strelice. To je bilo iznošenje činjenica na osnovu nekoliko postavljenih tema u javnosti koje sam osjećao potrebu zbog Hrvatske vojske, načelnika Glavnog stožera, kompletnog protokola da se iznesu jasno van jer nisu bile korektno iznesene. To smo i pokazali ljudima i to je za mene zatvorena tema", rekao je Banožić nakon obilježavanja 30. godišnjice ustrojavanja "Tigrova" odgovarajući na pitanja novinara.
05.11.2020., Zagreb - Predsjednik RH Zoran Milanovic sudjelovao je na obiljezavanju 30. godisnjice ustrojavanja 1. Gardijske brigade Tirgrovi u vojarni Croatia. Predsjednik Zoran Milanovic , Ministar Tomo Medved i ministar obrane Mario Banozic te clanovi udruge veterana i obitelji poginulih polozili su vijence i zapalili svijece na spomeniku za 367 poginuli pripadnika tigrova. Photo: Zeljko Lukunic/PIXSELL
Sutra će biti najavljeni sastanak na Pantovčaku s predsjednikom, a ono što je bila Banožićeva zamolba i što se nada da će biti ispoštovano, je da se ti sastanci ubuduće događaju pismenim putem s jasnim dnevnim redom, odnosno zapisnikom tako da o tome postoji zabilješka i da nema nepoznanica.
Osvrnuo se na Tomislava Ćorića i njegovog odnosa s Kovačevićem
Banožić je komentirao i oporbu u Saboru koja traži opoziv ministra gospodarstva i održivog razvoja Tomislava Ćorića zbog projekta Krš-Pađene, odnosa s bivšim čelnikom Janafa Draganom Kovačevićem te posjet njegovom "klubu".
Banožić je tako rekao da je Kovačević izabran kada je premijer bio Zoran Milanović, projekt Krš-Pađene započet je 2012./2013., također za vrijeme njegovog mandata, a "klub" je posjetio i sam Milanović.
"Ne znam znači li to da će oporba pokrenuti opoziv Milanovića", rekao je, dodavši da su to teme koje se trebaju komentirati i da to nije uvreda predsjednika.
'Ne smije se dopustiti da Hrvatska vojska ide na marginu'
Vezano za sastanak, rekao je da su tema modernizacija vojske, upravljanje ljudskim kadrovima i dugoročni plan razvoja te poručio da će u tome poštivati ulogu predsjednika i zakonske odredbe. Upitan mogu li se na sastanku očekivati povišeni tonovi, rekao je da nije tip koji inače galami te da nije primijetio ni da je Milanović takav tip. Dodao je da ministar, predsjednik Republike i načelnik Glavnog stožera imaju svoje uloge i da tako moraju funkcionirati s ciljem razvoja Hrvatske vojske.
05.11.2020., Zagreb - Predsjednik RH Zoran Milanovic sudjelovao je na obiljezavanju 30. godisnjice ustrojavanja 1. Gardijske brigade Tirgrovi u vojarni Croatia. Predsjednik Zoran Milanovic , Ministar Tomo Medved i ministar obrane Mario Banozic te clanovi udruge veterana i obitelji poginulih polozili su vijence i zapalili svijece na spomeniku za 367 poginuli pripadnika tigrova. Photo: Zeljko Lukunic/PIXSELL
"Nikada se ne smije dopustiti da Hrvatska vojska ide na marginu i da služi kao politički poligon. Imam svoje političko opredjeljenje, ali nisam ograničen. Hajmo razgovarati o temama. Slažem se da čovjek može imati svoje viđenje, neka iznese argumente, a ja ću svoje i pronaći ćemo rješenje koje je najbolje za vojsku", poručio je Banožić.
Imenovanje Jakupa na funkciju državnog tajnika MORH-a
Milanović je jučer kritizirao MORH-ovog državnog tajnika Zdravka Jakopa zbog njegovog imenovanja na tu funkciju kao vojne djelatne osobe, za što Milanović kaže da je korištenje vojnika u političke svrhe. Banožić je pak rekao kako temeljem Zakona o službi u Oružanim snagama postoji pravo da osoba bude imenovana dužnosnikom te se u tom trenutku zamrzava vojna služba kao djelatno vojne osobe.
Ta se dužnost može obnašati do pet godina, a osoba se nakon toga može vratiti u službu, stoga Banožić ne vidi zakonsku zapreku i "ne zna tko mu je tako prezentirao stvar". Upitan je li Jakop imao pozitivno mišljenje načelnika Glavnog stožera o novom imenovanju, rekao je da koliko zna, suradnja između načelnika i državnog tajnika nije nikada imala nekakvu upitnu situaciju.
"Dobro da ste me ovo pitali, provjerit ću i dat ću vam pismeni odgovor", odgovorio je Banožić novinarima.
Rebalansom proračuna projekti su se samo pomaknuli
Vezano za rebalans proračuna gdje će se vojska morati odreći određenog iznosa, Banožić je rekao da se nije odustalo od infrastrukturnih projekata, već da su se pomakli, ali nastavljaju raditi na njima. Natječaji oko nabavke borbenih aviona imaju svoj postupak te se očekuje da će 12. studenog završiti postupak validacije, nakon čega kreće novih 30 dana evaluacije.
"Mnogi su komentirali da ih nema u idućem proračunu, a razlog je taj što se sad u ovom trenutku ne zna koliki je iznos. Treba naglasiti da ta sredstva neće biti unutar stavke Ministarstva obrane jer nije niti logično, već unutar resora financija", ustvrdio je Banožić te dodao da će nabava sredstava biti odluka Vlade.
Materijalna prava su stečena prava i ona se ne smiju dirati, dodao je, već postoje određeni elementi koje bi predložio da se u budućnosti odraze na Hrvatsku vojsku po pitanju primanja, financijskih sredstava.
"Mislim da ćemo to uspjeti napraviti uz pomoć ostalih kolega u drugim resorima i tako se uključiti u sredstva iz EU-a za koje do sada nismo imali mogućnosti", istaknuo je Banožić, dodavši da tako i u budućim rebalansima neće imati situaciju da se prezentira kako je Ministarstvo obrane izgubilo najviše novaca jer je ono jedino koje nema mogućnost povlačenja sredstava.
Važnost tvrtki uključenih u obrambeni sektor i industriju
Razgovori koji su do sada bili na razini Europske komisije po pitanju Europskog obrambenog fonda urodili su plodom i razvijamo se u pravcu da u idućem programskom razdoblju imamo sredstva iz tog fonda, rekao je.
"Ono što bi bio moj cilj i što komuniciram na sastancima s ministrima EU-a je da prije svega budu okrenuti prema gospodarstvu i proizvodnji, odnosno prema tvrtkama koje su uključene u obrambeni sektor i industriju", naveo je Banožić.
Tako se potiče gospodarstvo razvijajući istraživanje i razvoj unutar Hrvatske vojske jer postoji potencijal među ljudima, osobito po pitanju informatike, rješenja za radarske sustave i letjelice, a do sada za to nije bilo prostora, dodao je.
"Ako to povežemo s budućim vojnim sveučilištem, to bi bio zdrav koncept za razvoj Hrvatske vojske u budućnosti", poručio je Banožić.
