Hrvatske su autoceste na osnovi Vladina zaključka krenule u realizaciju projekta cestovne povezanosti s južnom Dalmacijom na sustav mreža autocesta Republike Hrvatske na potezu od čvora Metković do budućeg mosta Pelješac i od čvora Doli do grada Dubrovnika, piše u srijedu Jutarnji list. Riječ je o projektu gradnje autoceste do budućeg mosta Pelješac i gradnji autoceste do Dubrovnika. HAC je objavio natječaj za izradu studijskih dokumenata koji, između ostalog, obuhvaćaju i izradu idejnog rješenja s procjenama troškova gradnje i izradu prometnog modela. Od ponuditelja se traži i analiza mogućeg prometnog povezivanja preko Neuma, no prema neslužbenim informacijama ta je opcija nakon gradnje Pelješkog mosta najmanje vjerojatna, navodi dnevnik.

U sklopu natječajne dokumentacije HAC je prvi put predložio i trasu buduće autoceste te neke od tehničkih uvjeta po kojima bi se autocesta gradila. Tako se od ponuditelja traži da razrade mogućnost da se autocesta u prvoj fazi sagradi u poluprofilu autoceste, odnosno prometnica s dvije prometne trake. Sugovornici Jutarnjeg lista u HAC-u slažu se kako je gradnja autoceste u dvije faze, ako se gleda građevinski, skuplja, no gledajući na dulje razdoblje ima i svoje benefite. Naime, nakon gradnje poluautoceste na njoj se može naplaćivati cestarina i na taj način akumulirati sredstva za nastavak gradnje.

10 različitih objekata

Prema prijedlogu HAC-a, trasa autoceste prema Pelješkom mostu počela bi kod čvora Metković, a završila kod čvora Duboka netom pred mostom. Dužina trase je 18,4 kilometra, a proteže se iznimno zahtjevnim terenom te bi na njoj trebalo sagraditi čak deset raznih objekata ukupne dužine 9530 metara, što je više od 50 posto trase. Riječ je o pet tunela, od kojih su najduži tunel Ježevac od 3290 metara i tunel Rujnica u dužini od 1000 metara.

Drugi izuzetno zahtjevni objekt je novi most preko Neretve. Njegova je predviđena dužina čak 1540 metara. S obzirom na muljevito tlo oko rijeke, riječ je o izuzetno teškom građevinskom zahvatu. U HAC-u kažu da je trasa podložna promjenama, a s obzirom na okoliš, može se pomaknuti samo stotinjak metara lijevo ili desno, piše Jutarnji list.